Udruga „Zasadi stablo, ne budi panj!” pokrenula je  kampanju skupnog financiranja kako bi prikupila sredstva za sadnju voćaka u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Naime, Udruga „Zasadi stablo, ne budi panj!” krajem studenog će krenuti u novu akciju sadnje stabala diljem Hrvatske. U suradnji s volonterima u dvorištima dječjih vrtića i škola sadit će sadnice autohtonih sorti voćki. Kako bi udruga prikupila sredstva za kupnju sadnog materijala te potrebnog alata i opreme, na platformi Croinvest pokrenula je kampanju skupnog financiranja.

„Nadamo se da će nas građani, tvrtke i lokalne vlasti poduprijeti u namjeri da ozelenimo javne površine oko vrtića i škola. Voćke ćemo saditi diljem Hrvatske, a djelovanje želimo proširiti i na susjedne zemlje“, rekla je Mateja-Anđelina Kramar, voditeljica Udruge na predstavljanju kampanje u javnom voćnjaku u Varaždinu.

Kampanjom skupnog financiranja namjerava se prikupiti 1.500.000 kuna. Udruga „Zasadi stablo, ne budi panj!” s volonterima je u protekle tri godine u Hrvatskoj zasadila više od 200.000 stabala. Sada želi da se ta brojka udvostruči. Kako je istaknuo Davor Brečak, viši stručni savjetnik za voćarstvo u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, riječ je o hvalevrijednoj akciji jer sadnja stabala utječe na zdravlje okoliša i ljudi te educira djecu predškolske i školske dobi o uzgoju voća.

„U Varaždinu, na području Beli kipi, namjeravamo napraviti novi javni voćnjak temeljen na permakulturi. Želimo da to bude mjesto kamo će najmlađi dolaziti u društvu svojih roditelja te baka i djedova, ubirati plodove te osvješćivati vrijednost zdrave hrane. Takvi voćnjaci doprinose i zaštiti prirode od klimatskih promjena“, istaknuo je Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina.

Predstavnik portala Pametni-gradovi.eu, Dražen Keresteny, rekao je da iza pametnih gradova ne stoji samo tehnologija. Naglasio je da betonizacija ne donosi ništa dobro za razliku od stabala i drugih biljaka. Biljke, naime, pozitivno utječu na kvalitetu života ljudi, proizvode kisik, štite klimu te doprinose očuvanju biološke raznolikosti.