Od 1. siječnja 2026. godine u Hrvatskoj je na snagu stupila fiskalizacija 2.0, sveobuhvatna reforma poreznog sustava koja donosi značajne promjene u načinu izdavanja i evidentiranja računa. Riječ je o nadogradnji postojećeg sustava fiskalizacije, koja se dosad primarno odnosila na gotovinske račune prema građanima, a sada se proširuje na gotovo cjelokupno poslovanje.
Najvažnija novost je uvođenje obveznih elektroničkih računa e -računa u poslovanju između poduzetnika. Od početka 2026. godine poduzetnici u sustavu PDV-a moraju izdavati i primati račune u digitalnom obliku, koji se automatski dostavlja Poreznoj upravi. Time će i računi plaćeni putem bankovnog transfera, kartica ili drugih bezgotovinskih metoda postati vidljivi poreznom sustavu u gotovo realnom vremenu.
Udruga Glas poduzetnika pokreće inicijativu prikupljanja potpisa i službeni poziv za hitnu izmjenu pristupa implementaciji Fiskalizacije 2.0, novog sustava elektroničke fiskalizacije . Udruga tvrdi da poduzetnicima nije ostavljeno dovoljno vremena ni tehničke i organizacijske potpore da se prilagode novim obvezama bez ozbiljnih financijskih posljedica.
Predsjednik Udruge, Boris Podobnik, u programu HRŽ-a naglasio je da UGP podržava digitalizaciju poslovanja, ali upozorava da sustav u sadašnjem obliku „nije spreman za sigurno uvođenje“ te bi njegova stroga primjena bez prijelaznog razdoblja i jasnih uputa mogla izazvati poremećaje u poslovanju posebno malih i mikro poduzetnika, obrtnika, OPG‑ova i sezonskih djelatnosti. Podobnik i UGP zato predlažu odgodu primjene e‑fiskalizacije za šest mjeseci, prijelazno razdoblje bez kazni te osiguranje stabilne tehničke dokumentacije i edukacija.
„Bolje je uvesti stabilan i funkcionalan sustav uz kratku odgodu, nego izazvati poremećaje u poslovanju i dodatno narušiti povjerenje poduzetnika u institucije“, poručio je Podobnik .
„KPD odnosno klasifikacija proizvoda po djelatnostima predstavlja jedan od ključnih elemenata Fiskalizacije 2.0, jer utječe na način na koji poduzetnici moraju strukturirati i slati svoje e‑račune Poreznoj upravi. Iako podržavamo transparentnost i tehničku modernizaciju poslovanja, Podobnik upozorava da je sustav trenutno prekompliciran i neadekvatno pripremljen za obveze koje nameće.
Poduzetnicima nije osigurano dovoljno vremena ni jasnih uputa za ispravno označavanje proizvoda i usluga KPD šiframa, a mnogi su sustavi i softverska rješenja još uvijek u razvoju ili nesigurni. Uvođenje KPD oznaka bez stabilne tehničke dokumentacije i odgovarajuće edukacije predstavlja dodatno administrativno opterećenje, posebno za male i mikro poduzetnike, obrtnike i OPG‑ove – zaključuje.

