U Gradskoj knjižnici Županja održano je predstavljanje romana splitskih autora Bartula Vlahovića i Mire Morovića, koji su publici približili svoja recentna književna ostvarenja i procese njihova nastanka.
Bartul Vlahović predstavio je svoj prvijenac „Skriveni u tišinama“, kriminalistički roman objavljen prošle godine u izdanju Naklade Fragment. Radnja je smještena u Dalmatinsku zagoru, a u središtu priče nalazi se slučaj žene koja je prije 25 godina počinila zločin o kojem nikada nije progovorila. Nakon što se vrati u rodni kraj, njezino tijelo biva pronađeno na dnu bunara, čime započinje nova istraga.
Za autora, objava prvog romana predstavlja ostvarenje dugogodišnje želje. “Koliko god to zvučalo kao klišej, u mom slučaju to je zaista istina. Već od ranih godina, još u nižim razredima osnovne škole, imao sam osjećaj da se želim baviti pisanjem. Stalno sam pisao neke svoje radove pa i prve pokušaje kraćih novela ili romana. Tako da sam oduvijek znao da je to nešto što nosim u sebi i čime se želim baviti“, ističe Vlahović.
Na romanu je radio oko dvije godine, a sam proces pisanja bio je popraćen opsežnim pripremama i istraživanjem. „Prije nego što uopće počnem pisati, moram imati razrađenu cijelu priču. Doslovno sam na hamerima razradio svako poglavlje, odnose među likovima i sve detalje. Tek tada kreće pisanje“, objašnjava autor.
Ističe i važnost samokritičnosti u radu koja mu je, kaže, pomogla da napreduje. „U mom slučaju moram priznati da me to zapravo potaknulo da budem još bolji i da napredujem. Negdje 2018. i 2019. godine, kada sam s kolegicom Sonjom Šumić pokrenuo nakladu Fragment, već sam imao napisanih dvjestotinjak do tristo stranica svog prvog romana. No upravo su me samokritičnost, ali i savjeti kolega i prijatelja, naveli da tu ideju ipak ostavim po strani, dodatno učim i sazrijem kao autor.
Zato je važno zadržati zdravu i realnu dozu samokritičnosti – sagledati svoj rad objektivno, bez pretjerivanja u bilo kojem smjeru“, dodaje.
Uz Bartula Vlahovića, županjskoj publici u Gradskoj knjižnici Županja predstavio se i splitski autor Miro Morović sa svojim najnovijim romanom „Otok“, psihološkim trilerom koji potvrđuje njegov status jednog od istaknutijih domaćih autora žanrovske književnosti. „Otok“ je Morovićev treći roman, no prvi koji radnjom napušta američki kontekst i smješta priču u hrvatsko okruženje. Ovoga puta, fokus je na mladom zagrebačkom arhitektu koji s društvom dolazi na otok u obiteljsku kuću, no bezbrižno ljetovanje ubrzo se pretvara u noćnu moru nakon jedne večeri obilježene zabavom i opijatima.
“Teško se svaki put vratiti u onaj prvi trenutak kada ideja nastane, jer se ona obično razvija kroz dulje razdoblje. U ovom slučaju, ideja se pojavila tijekom pisanja mog prethodnog romana „Voštani princ“. Tada mi je palo na pamet da bi se iz takve priče moglo razviti nešto novo. Nakon što sam završio taj roman, krenuo sam s radom na „Otoku“. Riječ je o projektu koji donosi sasvim drugačiji pristup u odnosu na moja prva dva romana“, ističe Morović.
Za razliku od prethodnih romana u kojima je dominirala kriminalistička istraga, „Otok“ donosi pomak prema psihološkom trileru, s naglaskom na unutarnje stanje likova i promijenjenu perspektivu pripovijedanja. Upravo ta kombinacija realističnog okruženja, poznatog mentaliteta i nepredvidivih obrata čini roman posebno intrigantnim za čitatelje.
Za razliku od ranijih romana, ovoga puta odlučio se za prostor koji osobno dobro poznaje: “Moji prvi romani također su trebali biti smješteni u Hrvatsku, no radnja prvoga to jednostavno nije zahtijevala, dok je drugi bio njegov nastavak pa je prirodno preuzeo isti okvir. Zbog toga su oba romana na kraju bila smještena u Ameriku. Kod trećeg romana takve potrebe više nije bilo pa sam se mogao okrenuti prostoru koji najbolje poznajem i koji mi je najbliži. Kao dijete sam ljetovao na jednom dalmatinskom otoku i upravo mi se taj ambijent učinio kao idealna kulisa za ovu priču“
Predstavljanje u Županji okupilo je ljubitelje književnosti, a autori su, osim o samim romanima, govorili i o procesu pisanja, izazovima stvaranja i važnosti ustrajnosti u književnom radu.