Obilježavanje Svjetskog dana prve pomoći je svake druge subote u rujnu. Gradsko društvo Crvenog križa Županja zajedno s članovima Kluba mladih, volonterima i zaposlenicima obilježit će Svjetski dan prve pomoći sutra, 13. rujna 2025. godine na Trgu kralja Tomislava u Županji, od 9 do 11 sati.
Ovogodišnji slogan „Prva pomoć i klimatske promjene“ podsjeća nas da klimatske promjene, kroz toplinske valove, oluje, poplave, požare i druge ekstremne vremenske pojave, sve snažnije utječu na zdravlje i sigurnost ljudi. Znanje prve pomoći postaje ključna vještina koja može spasiti život upravo u ovakvim situacijama.
Kroz različite edukativne i interaktivne aktivnosti građani će imati priliku naučiti pružiti prvu pomoć u slučajevima toplinskog udara, dehidracije, krvarenja i reanimacije,sudjelovati u praktičnim vježbama i isprobati reanimaciju na lutkama, saznati kako reagirati u hitnim situacijama izazvanima klimatskim promjenama, uključiti djecu u zabavne i poučne igre o prvoj pomoći, informirati se o edukacijama i tečajevima koje provodi Crveni križ.
Posebno atraktivne bit će simulacije nesreća u kojima će volonteri pokazati kako izgleda pravilna i brza reakcija u kriznim trenucima.
“Pozivamo sve građane da nam se pridruže, uče i vježbaju s nama – jer svatko od nas može biti karika u lancu spašavanja života”, kaže Marija Dugalić, ravnateljica županjskog Crvenog križa.
Obilježavanje ovoga dana, dakle prilika je za podizanje globalne svijesti o važnosti znanja i primjene vještina iz prve pomoći, čime se potiče na solidarnost i suradnju u cijelom društvu, kroz prilagodbu lokalnim potrebama i promicanje prve pomoći aktivnim uključivanjem svih članova zajednice u *lancu spašavanja života.
Sustavnim učenjem prve pomoći od najmlađe životne dobi razvija se osjećaj odgovornosti i brige o zdravlju. Edukacija odraslih je nužnost jer nas sve veći broj prirodnih katastrofa dovodi u situacije kada znanje iz prve pomoći može spasiti život. Odrasli su često prvi svjedoci koji reagiraju u kriznim situacijama te imaju posebnu odgovornost do dolaska hitne medicinske pomoći, bez obzira jesu li roditelji, učitelji, njegovatelji ili slučajni prolaznici. Ni edukacija starijih osoba se ne smije zanemariti jer klimatske promjene povećavaju njihovu ranjivost, primjerice porastom broja i trajanja toplinskih valova ili pojavom okolišnih bolesti (malarije), pri čemu će sami lakše prepoznati rane znakove hitnih zdravstvenih stanja poput toplinskog udara ili dehidracije, što pridonosi njihovoj sigurnosti, povećava samopouzdanje i smanjuje tjeskobu u kriznim stanjima.
Branka Galović-Dabić