Zbog niskih vodostaja u Vukovarsko-srijemskoj županiji obustavljeno navodnjavanje, javna vodoopskrba zasad nije ugrožena

Nedavne oborine nisu značajnije utjecale na porast vodostaja pa su razine rijeka u Republici Hrvatskoj i dalje izrazito niske. Zbog dugotrajnog sušnog razdoblja i izostanka većih količina oborina, 2026. godina bit će uvrštena među izrazito sušne godine, dok se srpanj i kolovoz već sada mogu okarakterizirati kao sušni, odnosno ekstremno sušni. Takve hidrološke prilike dovele su do novih povijesnih minimuma na najvećim hrvatskim rijekama. Zanimalo nas je kako se dugotrajna suša odrazila na vodostaj i stanje rijeke Save kod Županje.

Vodostaj Save kod Županje nastavlja rušiti rekorde. Nakon što je 25. kolovoza izmjereno rekordno niskih \-104 centimetra, čime je nadmašen dotadašnji rekord iz 2012\. godine od \-102 centimetra, vodostaj je početkom rujna pao još niže.

Prema podacima Hrvatskih voda, 10\. rujna u 5 sati ujutro na hidrološkoj postaji Sava – Županja izmjeren je vodostaj od \-110 centimetara, što je novi najniži zabilježeni vodostaj na toj postaji. Istodobno je protok Save iznosio približno 144 kubična metra u sekundi. Riječ je o izrazito nepovoljnoj hidrološkoj situaciji koja se na području Županje, prema Hrvatskim vodama, vrlo rijetko bilježi.

No vrlo niski vodostaji bilježe se i na drugim vodotocima na području Vukovarsko-srijemske županije. Glavni razlog je dugotrajno razdoblje s manjkom oborina, praćeno visokim temperaturama i povećanim isparavanjem tijekom ljetnih mjeseci. Na stanje Save kod Županje pritom ne utječu samo lokalne vremenske prilike. Važan je i dotok vode iz uzvodnih dijelova sliva.

„Na vodostaj Save u Županji, osim lokalnih hidroloških prilika, značajno utječu i prilike u uzvodnom dijelu sliva, odnosno količina vode koja Savom dotječe prema Hrvatskoj”, pojasnili su iz Hrvatskih voda.

Posljedice se osjećaju i u rijeci

Ovako nizak vodostaj ne znači samo manju količinu vode u koritu. Posljedice se mogu osjetiti i u riječnom ekosustavu.

"Smanjenjem količine vode smanjuje se raspoloživo vodeno stanište, dok se u plićim dijelovima voda može brže zagrijavati. Viša temperatura vode može utjecati na smanjenje količine otopljenog kisika, što može nepovoljno djelovati na ribe i druge vodene organizme. Stupanj utjecaja ovisi o lokalnim uvjetima i trajanju ovakve hidrološke situacije. Zbog izrazito niskih vodostaja na području Vukovarsko-srijemske županije na snazi je obustava korištenja vode iz vodotoka za potrebe navodnjavanja. Obustava je uvedena zbog vodostaja ispod biološkog minimuma, kako bi se spriječilo dodatno opterećenje vodotoka i sačuvale raspoložive količine vode", poručili su nam iz Hrvatskih voda.

Posljedice ovakve hidrološke situacije posebno se osjećaju u poljoprivredi, gdje su potrebe za vodom za navodnjavanje povećane, dok su istodobno raspoložive količine vode smanjene. "Zbog toga je potrebno postojeće količine vode koristiti racionalno i u skladu s propisanim uvjetima", dodaju.

Kada je riječ o javnoj vodoopskrbi, navode i kako trenutačni niski vodostaj Save ne znači da je ugrožena javna vodoopskrba na području županije. "Sustavi javne vodoopskrbe imaju vlastite izvore i načine osiguranja potrebnih količina vode. Stanje se, međutim, kontinuirano prati, osobito u slučaju nastavka nepovoljnih hidroloških prilika", pojašnjavaju.

Hoće li kiša prekinuti rekordno nizak vodostaj?

Prema aktualnoj vremenskoj prognozi očekuje se promjena vremena uz mogućnost kiše i pljuskova. Ipak, sama kiša na području Županje ne mora biti dovoljna za značajniji oporavak Save. Za trajniji porast vodostaja potrebne su dostatne oborine na širem području sliva, ali i povećanje dotoka iz uzvodnih dijelova Save.

„U slučaju ostvarenja najavljenih oborina moguće je očekivati određeno poboljšanje hidroloških prilika, ali njihov stvarni učinak moći će se procijeniti tek nakon što se vidi količina i prostorna raspodjela oborina te njihov utjecaj na dotoke u slivu”, navode Hrvatske vode.

Drugim riječima, ako oborine budu kratkotrajne ili nedostatne, vodostaji bi i dalje mogli ostati vrlo niski. Hoće li se povijesni minimum od -110 centimetara zadržati ili će rekord ponovno biti oboren, ovisit će ponajprije o razvoju vremenskih prilika i stanju cijelog sliva.

Hrvatske vode u međuvremenu kontinuirano prate vodostaje i protoke na hidrološkim postajama te stanje površinskih voda. Ovisno o razvoju situacije, mogu se poduzimati dodatne mjere vezane uz korištenje voda, a korisnici će, poručuju, pravodobno biti obaviješteni o eventualnim novim ograničenjima ili obustavama.