Izmjene Zakona o lovstvu donose dulji zakup lovišta i veće ovlasti Županiji

Hrvatski sabor izglasao je izmjene Zakona o lovstvu kojima se, među ostalim, trajanje zakupa lovišta produljuje s deset na dvadeset godina, uvodi prednost domicilnih lovačkih udruga te jačaju ovlasti županija u sprječavanju i procjeni šteta od divljači. O tome što nove zakonske odredbe znače za lovstvo na području Vukovarsko-srijemske županije razgovarali smo s Krunoslavom Buhačem, zamjenikom pročelnice Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije.

Produljenje zakupa trebalo bi omogućiti stabilnije i dugoročnije gospodarenje lovištima te veću pravnu sigurnost lovoovlaštenicima. Novi zakon predviđa i periodično usklađivanje godišnje naknade za pravo lova, a Buhač očekuje da će to dovesti do povećanja troškova za lovoovlaštenike.

Prednost pri zakupu predviđena je i za domicilne lovačke udruge. Kako pojašnjava Buhač, dodatni bod na natječaju ostvarivat će pravne osobe, odnosno udruge čiji članovi imaju prebivalište na području lovišta najmanje tri godine. Time se nastoji omogućiti da lovištima gospodare ljudi koji žive na tom području i dobro poznaju njegove posebnosti.

Jedna od važnijih promjena odnosi se na raspodjelu prihoda od godišnje naknade za pravo lova. Županijama će pripadati 50 posto tih sredstava, a koristit će se, među ostalim, za sprječavanje šteta od divljači, osiguranje, rad povjerenstava za procjenu šteta i podmirenje utvrđenih, a neisplaćenih naknada.

Županije dobivaju i važniju ulogu u postupcima procjene šteta na poljoprivrednim površinama. Ako se poljoprivrednik i lovoovlaštenik ne mogu dogovoriti o naknadi, županijsko povjerenstvo izlazi na teren, utvrđuje okolnosti nastanka štete i procjenjuje jesu li obje strane poduzele propisane mjere. Nalaz povjerenstva dostavlja se poljoprivredniku i lovoovlašteniku u roku od 15 dana od procjene. Ako utvrđena naknada ostane neplaćena, postoji mogućnost njezine isplate iz namjenskih sredstava Županije, uz daljnje postupanje prema lovoovlašteniku.

Na području Vukovarsko-srijemske županije nalazi se 20 državnih i 53 zajednička lovišta, a ukupno je 69 lovoovlaštenika. Prema podacima koje je iznio Buhač, u svih 53 zajednička lovišta gospodare lovačke udruge. Najzastupljenije vrste divljači su obična srna, fazan i zec.

Jedan od većih problema s kojima se susreću lovoovlaštenici jesu naleti vozila na divljač. Buhač ističe i porast brojnosti jelenske divljači. Zbog promjena u brojnosti pojedinih vrsta sve su češće i revizije lovnogospodarskih osnova u zajedničkim lovištima.

Kada je riječ o sitnoj divljači, posebno zecu, Buhač navodi da je posljednjih godina zabilježeno povećanje brojnosti, ali i pojava bolesti koja utječe na tu vrstu. Županija zato sufinancira unos običnog zeca u lovišta, kao i mjere smanjenja brojnosti predatora, prije svega čaglja i lisice.

Čagalj predstavlja poseban izazov za lovišta na ovom području. Prema Buhačevim riječima, godišnje se odstrijeli više od 800 jedinki. Ističe i kako su zbog sušnih razdoblja sve važnija pojilišta, a lovoovlaštenici ulažu dodatne napore kako bi divljači osigurali vodu i hranu.

Važnu ulogu lovci imaju i u praćenju zdravstvenog stanja divljači te sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Njihovo redovito praćenje stanja u lovištima i pravodobno prijavljivanje uočenih promjena važno je za rano otkrivanje mogućih zaraza.

Vukovarsko-srijemska županija kroz program razvoja i unapređenja lovstva sufinancira više aktivnosti. Uz smanjenje brojnosti predatora i unos običnog zeca, sredstva se usmjeravaju i na izgradnju, adaptaciju i opremanje lovnotehničkih objekata, digitalizaciju, informatizaciju i promociju lovstva. Zbog novih zakonskih obveza program će se morati prilagoditi, osobito u dijelu koji se odnosi na sprječavanje šteta od divljači.

Buhač pritom ističe velik volonterski angažman članova lovačkih udruga, koji znatan dio aktivnosti obavljaju vlastitim sredstvima i u slobodno vrijeme. Smatra da Županija treba nastaviti podupirati njihov rad, uz prilagodbu novim obvezama koje donose zakonske izmjene.

Potencijal za razvoj lovnog turizma vidi ponajprije u lovu na sitnu divljač. Za značajniji razvoj turizma usmjerenog na krupnu divljač, prema njegovoj procjeni, mogućnosti su ograničenije. Daljnji razvoj ovisit će i o organizaciji lovačkih udruga te njihovoj spremnosti za uključivanje u takve aktivnosti.

Kao glavni prioritet Županije u novom razdoblju Buhač izdvaja sprječavanje šteta od divljači, uz provedbu novih zakonskih ovlasti i nastavak aktivnosti usmjerenih na očuvanje divljači i unapređenje lovstva.