Dr. Shibel Ageel: Hitna medicina veliko je iskustvo za mladog liječnika, a cilj mi je specijalizirati dermatologiju

Od kraja srpnja dio je liječničkog tima Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije i radi u ispostavi u Županji. Mladi liječnik Shibel Ageel smatra kako je rad u hitnoj medicini jedno od najvrijednijih iskustava za profesionalno sazrijevanje liječnika jer zahtijeva brzo donošenje odluka, stručnost, odgovornost i dobru suradnju cijelog medicinskog tima. U razgovoru za emisiju Aktualno iz Županije govorio je o dosadašnjem obrazovnom i profesionalnom putu, iskustvu rada u županjskoj hitnoj pomoći, edukaciji u Abu Dhabiju, ali i planovima za budućnost.

Rođen je i odrastao u Hrvatskoj, a njegovi su roditelji podrijetlom iz Iraka. Djetinjstvo je proveo u Vukovaru, a od jedanaeste godine živi u Osijeku. Oboje roditelja su liječnici, što je uvelike utjecalo i na njegov odabir životnog poziva.

"Cijeli sam život slušao priče o medicini, bolnici i različitim bolestima jer dolazim iz liječničke obitelji. Dvoumio sam se između medicine i psihologije jer me oduvijek privlačio kontakt s ljudima i mogućnost da im pomognem. Na kraju sam izabrao medicinu jer je riječ o vrlo širokoj struci koja nudi brojne mogućnosti", ističe Ageel.

Posebno cijeni profesionalni put svojih roditelja koji su devedesetih godina iz Iraka došli u Hrvatsku i morali se prilagoditi novoj sredini, jeziku i kulturi. Njihova upornost i profesionalni uspjeh dodatno su ga motivirali da krene njihovim stopama.

Rad u županjskoj hitnoj pomoći, kaže, ispunio je njegova očekivanja. Riječ je o dinamičnom poslu koji pruža mogućnost stjecanja širokog medicinskog iskustva, a posebno važnim smatra susret s pacijentom na samom početku zdravstvenog problema, kada liječnik mora procijeniti stanje i odlučiti o daljnjem postupanju. U Županji se, ističe, brzo prilagodio, a posebno ga je ugodno iznenadila gostoljubivost stanovnika Županje i okolice te prihvaćenost među kolegama i pacijentima.

Jednim od najvećih izazova izvanbolničke hitne medicine smatra ograničene mogućnosti dijagnostike na terenu. Liječnici se u procjeni pacijentova stanja uglavnom oslanjaju na razgovor, klinički pregled i EKG, bez mogućnosti laboratorijskih i drugih bolničkih pretraga. Upravo zato odgovornost pri donošenju odluka postaje još veća.

Koliko su brza procjena i dobra organizacija važni, uvjerio se već prvoga radnog dana. Tijekom intervencije zbrinjavali su pacijenta s atrioventrikularnim blokom trećeg stupnja, ozbiljnim poremećajem srčanog provođenja koji zahtijeva hitno bolničko liječenje. Nakon EKG snimanja i konzultacija s kolegama odlučeno je pozvati helikopter.

"Tu sam odmah pomislio da pacijent mora što prije u bolnicu. Najviše me se dojmilo to što je iz Cerne do KBC-a Osijek prevezen helikopterom za samo 12 minuta. Mislim da je helikopterska hitna medicinska služba velika prednost našeg zdravstvenog sustava", prisjeća se Ageel.

U takvim je situacijama, naglašava, presudan timski rad. Ni liječnik s velikim znanjem i iskustvom ne može kvalitetno obaviti posao bez dobre suradnje s medicinskom sestrom ili tehničarem i vozačem, kao i s drugim žurnim službama.

Liječnici hitne medicine često se susreću s teškim prometnim nesrećama i životno ugrožavajućim zdravstvenim stanjima. Ageel objašnjava kako je u takvim trenucima najvažnije ostati usredotočen na pacijenta i problem koji treba riješiti. Emocionalna obrada takvih iskustava najčešće dolazi nakon završetka intervencije, jer posao ne ostavlja mnogo vremena za predah i već slijedi novi poziv.

Smatra kako bi svaki mladi liječnik trebao određeno vrijeme provesti u izvanbolničkoj hitnoj medicini jer se upravo ondje stječu iskustvo, sigurnost i odlučnost potrebni za samostalan rad.

Prije dolaska u Županju imao je priliku mjesec dana usavršavati se u Cleveland Clinic Abu Dhabi, ogranku poznate američke zdravstvene ustanove. Do te je prilike došao samostalnom prijavom, slanjem životopisa i iskazivanjem interesa za edukaciju.

Mladim kolegama poručuje da se ne ustručavaju prijavljivati na slične programe jer takva iskustva omogućuju upoznavanje drukčije organizacije zdravstvenog sustava i suvremenih načina rada.

Tijekom boravka u Abu Dhabiju, osim moderne tehnologije i visoke razine organizacije, najviše ga se dojmio odnos liječnika prema pacijentima. Posebno ističe vrijeme koje se posvećuje razgovoru, strpljenje i spremnost liječnika da odgovore na sva pacijentova pitanja. "Pregled traje dok pacijent više nema što pitati. Toliko se pažnje posvećuje razgovoru i pristupu pacijentu da me to posebno motiviralo da i sam u svojoj praksi što više primjenjujem takav način rada", kaže.

Uspoređujući iskustva iz Abu Dhabija s hrvatskim zdravstvenim sustavom, ističe kako kvaliteta odnosa s pacijentima uvelike ovisi o organizaciji rada. Kada je sustav preopterećen i nedostaje vremena, posljedice osjećaju i liječnici i pacijenti. Smatra da je važno očuvati human i individualan pristup jer svatko tko dolazi liječniku ima razlog i potrebu za pomoći.

Osvrnuo se i na sve veću primjenu umjetne inteligencije u medicini. Smatra da ona može biti vrijedan alat koji će liječnicima olakšati administrativne poslove i pomoći u svakodnevnom radu, ali ne vjeruje da može zamijeniti liječnika i ljudski odnos s pacijentom. Upozorava i na pretjerano oslanjanje građana na internetske alate za samostalno postavljanje dijagnoza.

"Umjetna inteligencija može ponuditi različite mogućnosti i informacije, ali ne može procijeniti vašu konkretnu situaciju, uzeti u obzir povijest bolesti i sve okolnosti kao liječnik koji vas pregledava. Zato se ne treba oslanjati isključivo na takve odgovore", poručuje.

Njegov dugoročni profesionalni cilj jest specijalizacija dermatologije. Velik utjecaj na taj interes imao je otac, koji se tom granom medicine bavi više od 25 godina. Posebno ga zanimaju kožne bolesti i karcinomi kože, područje u kojem se želi dodatno usavršavati. Pritom naglašava i važnost prevencije te ranog otkrivanja bolesti, ističući da se mnogo toga može učiniti zdravim životnim navikama, tjelesnom aktivnošću i pravilnom prehranom.

Mladima koji razmišljaju o studiju medicine poručuje da je riječ o zahtjevnom, ali iznimno ispunjavajućem životnom pozivu. Medicina traži disciplinu, trud i stalno usavršavanje, a profesionalni put često je dug i nepredvidiv. Ipak, pruža brojne mogućnosti razvoja i širok izbor područja u kojima se mogu pronaći.

"Medicinu bih preporučio svakome tko želi raditi s ljudima, ima empatiju i želju pomagati drugima. To je predivna i široka struka u kojoj svatko može pronaći područje za sebe", zaključuje mladi liječnik Shibel Ageel.