Dominik Hudolin istraživao život i znanstveni doprinos Mercedes Wrischer

Dominik Hudolin, pedagog u Osnovnoj školi Mate Lovraka u Županji, predstavio je istraživanje o životu i znanstvenom doprinosu hrvatske biologinje Mercedes Wrischer na znanstvenom skupu „Hrvatski prirodoslovci 35” u Matici hrvatskoj.

Hudolin je, zajedno s Hrvojem Lepedušem i Nikolom Ljubešićem, autor znanstvene monografije Mercedes Wrischer – Život pod mikroskopom. Biografija znanstvenice, objavljene 2024. godine u izdanju Filozofskog fakulteta u Osijeku. Ideja za knjigu nastala je tijekom prikupljanja dokumentacije za znanstveni članak.

„Tijekom prikupljanja dokumentacije shvatili smo da ima puno više materijala nego što to zahtijeva jedan znanstveni članak, tako da smo odlučili izraditi monografiju”, pojasnio je Hudolin.

Monografija donosi prikaz njezina života, znanstvenog rada i osobnosti. Prema Hudolinovim riječima, Mercedes Wrischer bila je topla, vedra i pristupačna osoba koju su suradnici i studenti pamtili po ljubavi prema znanosti i predanom radu.

„Svi njezini suvremenici i studenti uvijek su je opisivali kao toplu, dragu i vedru osobu. Ljubav prema radu i znanosti te odnos prema studentima ostavili su značajan utjecaj na znanost u Hrvatskoj”, istaknuo je Hudolin.

Mercedes Wrischer diplomirala je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1952. godine, a doktorirala 1962. godine. Svoj znanstveni rad posvetila je istraživanju strukture i funkcije biljne stanice, a posebno se istaknula u području elektronske mikroskopije.

Radila je u Laboratoriju za elektronsku mikroskopiju Instituta Ruđer Bošković, koji je vodila od 1973. do 1999. godine, a predavala je i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Uvela je niz novih metoda u elektronskoj mikroskopiji te objavila više od 140 znanstvenih radova.

Njezin je doprinos bio važan za razvoj istraživanja biljne stanice i primjene elektronske mikroskopije u Hrvatskoj. Za svoj znanstveni rad dobila je nagradu „Ruđer Bošković” 1984. godine i Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1998. godine. Bila je i članica suradnica HAZU-a.

Monografijom su autori željeli predstaviti ne samo njezina znanstvena postignuća nego i osobnost te životni put. Istraživanje tako pridonosi boljem poznavanju znanstvenice koja je svojim radom obilježila razvoj elektronske mikroskopije i biologije biljne stanice u Hrvatskoj.