Četiri profesorice Gimnazije Županja dobitnice "Oskara zvanja"

Agencija za odgoj i obrazovanje ove je godine prvi put dodijelila priznanje „Oskar zvanja” odgojno-obrazovnim radnicima koji su u školskoj godini 2025./2026. napredovali u položajna zvanja mentora, savjetnika i izvrsnih savjetnika. Priznanje je dobilo 1352 radnika. Među dobitnicama priznanja našle su se i profesorice Gimnazije Županja: Katarina Berać Vuić, Danijela Kegalj, Ivana Marić Damjanović i Sanja Slijepčević Tkalac.

Profesorica engleskog jezika Katarina Berać Vuić, koja je ove godine napredovala u zvanje savjetnice, objašnjava kako se vrednuje dodatni rad nastavnika izvan učionice. „Ova vrsta napredovanja postoji kao jedan od načina da se vrednuje ono što radimo izvan učionice, tijekom priprema za nastavu i kroz izvannastavne aktivnosti. Svakih pet godina prosvjetni radnici koji imaju dovoljan broj bodova mogu poslati dokumentaciju, nakon čega savjetnici analiziraju njihov rad, dolaze na teren, prate nekoliko sati nastave i razgovaraju sa stručnom službom. Na temelju svega toga odlučuje se jesmo li zaslužili viši stupanj zvanja.“

Ove godine o Oskaru zvanja više se govori u javnosti. Iz Gimnazije Županja četvero djelatnika je napredovalo u zvanju, no, navodi profesorica, to ne znači da kvalitetno rade samo profesori koji su u utrci za Oskar zvanja. „Puno je kolega koji također izvrsno rade, ali iz različitih razloga ne sudjeluju u ovome. Svake godine nas troje- četvero dođe na red, a uz nadzor i procjenu savjetnika odlučuje se zaslužujemo li dodatne bodove.“

Za napredovanje su važni edukacije, izvannastavne aktivnosti i projekti, a među brojnim iskustvima posebno izdvaja rad sa svojom dramskom grupom na engleskom jeziku. Upravo joj je taj rad donio jedno od najzanimljivijih iskustava u karijeri, susret s kraljem Charlesom.

„Srcem sam najviše vezana uz svoju dramsku grupu na engleskom jeziku, s kojom sam imala prilike upoznati kralja Charlesa kada je prije deset godina bio u Zagrebu. Pred njim smo u Hrvatskom narodnom kazalištu izvodili ulomak iz Romea i Julije. To je nešto što moji učenici i ja vjerojatno nikada nećemo zaboraviti", prisjetila se . Drugi projekt koji posebno izdvaja bio je projekt o utjecaju tvornice tanina na život Županje, koji je prije tri godine realizirala s kolegicama.

OSKAR ZVANJA KAO POTVRDA PROFESIONALNOG RAZVOJA I RADA

Profesorica matematike Sanja Slijepčević Tkalac napredovala je u zvanje mentora, što joj, kaže, predstavlja potvrdu višegodišnjeg rada i truda. „Nakon nekog vremena uspjela sam skupiti sve potrebno, pa mi napredovanje u zvanju zapravo znači nekakvu potvrdu mog rada i truda svih ovih godina.“

Put do napredovanja uključivao je brojne projekte, edukacije i aktivnosti. Sudjelovala je u Erasmus i eTwinning projektima, projektima na državnoj razini, natjecanjima te predavanjima na županijskim vijećima. Sve su to, ističe, aktivnosti koje su donijele potrebne bodove i postignuća za napredovanje. Sam postupak nije prošao bez treme. Najizazovniji joj je bio upravo dan kada je savjetnica došla provjeriti njezin rad i pratiti nastavu.

Govoreći o položaju učitelja u društvu, Slijepčević Tkalac smatra da svijest o njihovoj važnosti još nije dovoljno razvijena. Unatoč tome, nastavnici svakodnevno nastoje dati svoj maksimum jer imaju važnu ulogu i u odgoju i u obrazovanju. „Nisam sigurna da je ta svjesnost na nekoj visokoj razini. Mislim da se svi učitelji i nastavnici trude dati sve od sebe jer zaista jesmo veliki faktor i u odgoju i obrazovanju.“

Smatra da bi se više trebalo govoriti o tome koliko vremena djeca provode u školi i koliko upravo zbog toga škola i nastavnici utječu na njihov razvoj. „Definitivno se treba raditi na tome i shvatiti važnost toga koliko djeca provode vremena dnevno u školi i koliko je zapravo velik utjecaj škole i nastavnika na njih.“

Profesorica povijesti Danijela Kegalj ponovno je izabrana u zvanje izvrsne savjetnice. Za nju je to, kaže, veliko profesionalno priznanje, ali ne mijenja ono što svakodnevno radi. „Meni osobno to predstavlja neku vrstu satisfakcije u poslovnom smislu jer sam dosegnula taj vrh. Ali ono što sam radila da bih postala izvrsni savjetnik, radila bih i inače i radila sam i kada sam bila mentor i savjetnik.“

Napredovanje, ističe, nije samo pitanje materijalne nagrade. Dodatni rad s učenicima, osobno usavršavanje, projekti i aktivnosti izvan nastave često proizlaze iz unutarnje motivacije i ljubavi prema poslu. „Mi ne idemo samo u napredovanje radi novca. Puno toga morate s ljubavlju dati, a da ne gledate hoće li vam biti uzvraćeno. Bodovi su tu samo kao verifikacija onoga što radim.“

Sljedeći cilj joj je trajno zvanje, koje bi joj, kaže, donijelo određenu sigurnost i manje administrativnog opterećenja. Upravo papirologiju i obnavljanje zvanja vidi kao jedan od najstresnijih dijelova cijelog procesa. U radu s učenicima i dalje planira projekte i aktivnosti, ali naglašava da ih ne pokreće zbog bodova. Najviše je, kaže, raduje upravo rad s učenicima koji svojim idejama pokreću projekte, događaje i aktivnosti te sudjeluju u životu grada.

Kolegama koji također puno rade, ali ne prikupljaju dokumentaciju i ne prijavljuju se za napredovanje, savjetuje da to ipak učine. I sama je godinama poticala kolege da se prijavljuju, smatrajući da napredovanje prije svega može biti potvrda vlastitog rada.

„Ne znači da sam ja bolja od drugih zato što sam izvrsni savjetnik niti da sam bolji nastavnik. To je čisto potvrda tog svog rada. Kad već nas ne cijene koliko mislim da bi nas trebali, onda barem ono što možemo napraviti za sebe možemo sami napraviti.“

Smatra da u procesu veliku ulogu imaju i podrška kolektiva, ravnatelja i savjetnika. Ipak, priznanje rada nastavnika vidi kao nešto što je važno i izvan materijalnog dijela.

PUT DO NAPREDOVANJA ZAHTIJEVA PRIKUPLJANJE DOKUMENTACIJE

Knjižničarka školske knjižnice Gimnazije Županja Ivana Marić Damjanović napredovala je u zvanje stručne suradnice savjetnice. Prije toga dva je puta bila u zvanju mentorice, a napredovanje u novo zvanje za nju predstavlja važan korak u profesionalnom razvoju.

Put do napredovanja, istaknula je, zahtijeva sustavan rad i prikupljanje dokumentacije, a vrednuje se niz aktivnosti koje odgojno-obrazovni djelatnici provode tijekom svojega rada. Među njima su rad s učenicima i kolegama, organizacija i provedba natjecanja, mentoriranje učenika, studenata i pripravnika, održavanje predavanja i radionica, sudjelovanje u stručnim vijećima i strukovnim udrugama, pisanje stručnih članaka, izrada nastavnih materijala i obrazovnih sadržaja te rad na projektima.

„Kao i svaki odgojno-obrazovni djelatnik koji se priprema za napredovanje, potrebno je prikupiti dokumentaciju, a jedan od uvjeta je i najmanje pet godina radnog staža u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Vrednuje se stručno-pedagoški rad, rad s učenicima i kolegama, mentoriranje, predavanja, radionice i online edukacije, rad u stručnim vijećima i strukovnim udrugama, pisanje stručnih članaka, izrada nastavnih materijala i obrazovnih sadržaja te rad na projektima. Posebno se vrednuje i doprinos unapređenju rada škole i sustava obrazovanja“, pojašnjava.

Rad u školskoj knjižnici donosi brojne izazove, a jedan od najvećih za Marić Damjanović bio je tijekom pandemije koronavirusa, kada je nastava preseljena u online okruženje. I tada je nastojala ostati u kontaktu s učenicima i nastavnicima te osigurati funkcioniranje knjižnice. „Mogla bih reći da je to bilo teško, ali i veliki izazov. Kada nije bilo nastave i kada smo bili u online okruženju, nastojala sam, kao i danas, s razrednicima dogovarati aktivnosti i pripremati materijale za sate razrednika. Tako sam uspjela biti prisutna i u online okruženju te komunicirati s učenicima putem e-maila. Uspjeli smo održati kontakte i omogućiti učenicima posudbu knjiga, naravno, uz sve propisane higijenske uvjete. Tako je rad knjižnice ipak nastavljen, a cijelo vrijeme bili smo u komunikaciji“, prisjeća se.

Profesionalni razvoj za nju se ne završava novim zvanjem. I u novoj školskoj godini planira sudjelovati u različitim aktivnostima, projektima i programima koji se planiraju kroz školski kurikulum.

„Svake godine u rujnu, kada počinje nastavna godina, pripremaju se godišnji plan i program te kurikulum škole. Dužni smo pripremiti i prijaviti projekte, planirati aktivnosti i obilježavanja, odnosno javno-kulturnu djelatnost koju provode knjižničari. Kurikulum škole donosi popis svih aktivnosti koje nastavnici pripremaju, provode i planiraju“, kaže Marić Damjanović.