„Poticanje prekogranične suradnje, očuvanje identiteta Hrvata i izazovi migracijskih kretanja na području Vukovarsko-srijemske županije i Županije Posavske BiH”
Ogranak Matice hrvatske Županja organizirao je su Županji u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika Zagreb znanstvenu tribinu „Poticanje prekogranične suradnje, očuvanje identiteta Hrvata i izazovi migracijskih kretanja na području Vukovarsko-srijemske županije i Županije Posavske BiH.” Nazočne je u ime Ogranka Matice hrvatske Županja pozdravio Željko Škrobo, predsjednik Nadzornog odbora Ogranka Matice hrvatske Županja, a pozdrave na početku ove znanstvene tribine kojoj je, između ostalih, nazočio i gradonačelnik Županje Damir Juzbašić, uputio je i voditelj podružnice Vukovar Hrvatske matice iseljenika Silvio Jergović
Prve rezultate istraživanja stavova mladih s područja Vukovarsko-srijemske županije i županije Posavske BiH predstavio je dr.sc. Krešimir Bušić s Instituta za migracije i narodnosti iz Zagrebakoji je odmah na početku istaknuo da mu je drago kao jednim dijelom Županjcu biti u Županji i predstaviti istraživanje koje je proveo tijekom 2022. godine. „Hvala Ogranku Matice hrvatske i suorganizatorima Hrvatskoj matici iseljenika.” naglasio je dr.sc. Bušić i pojasnio kako se radi o istraživanju iz prošle godine, provedenog na terenu Vukovarsko-srijemske i Županije Posavske. „ U istraživanju je komparacija stavova mladih, učenika 3. i 4. razreda srednjih škola s područja obje županije o stavovima o ostanku ili odlasku. Istraživanje je dalo vrlo relevantne podatke. Rezultati su kao i u svakoj anketi vrlo raznoliki; sigurno je kako će biti potrebno dodatno ih interpretirati , ali, već sada mogu reći: stav mladih je da oko 70 posto njih govori razmišlja o iseljavanju s područja županije.” rekao je dr.sc. Bušić i nastavio: „Osobno mi je još jedan podatak zanimljiv. Naime, obično kroz medije se govori da je korupcija uzročnik iseljavanja, ali mladi koji još nisu u svijetu rada razmišljaju o o svojem daljnjem školovanju, o plaći, i ne samo da žele ići u druge gradove zbog školovanja, žele i zbog većih plaća.” rekao je na ovoj znanstvenoj tribini u Županji dr. sc. Krešimir Bušić. Osvrnuo se i na druge podatke svoga istraživanja prema kojima vrlo mali postotak pokazuje utjecaj obitelji. „Informacije koje mladi obuhvaćeni istraživanjem primaju uglavnom su preko društvenih mreža, jer jedno pitanje u anketnom upitniku donosi odgovore da su mladi o migracijama u školi naučili putem društvenih mreža. Na drugom mjestu, što je meni osobno zanimljivo, novine uopće ne čitaju. Dakle, jedan mali broj, 1 posto, prati TV, a vrlo mali broj njih, svega, 5 posto, uzima informacije od roditelja. Slično tome, od 5 do 6 posto anketiranih, razgovara s prijateljima, dakle, na mlade najviše utječu društvene mreže.” rekao je dr. sc. Krešimir Bušić i taj dio istraživanja usporedio s osobnim iskustvima dodajući da ga je to iznenadilo, možda iz činjenice da pripada generaciji koja je navikla na novine i TV, ali mladi to danas ne prate. Nadalje, kroz istraživanje je došao i do podataka da više od trećine anketiranih mladih ima 5 ili više članova obitelji već sada u iseljeništvu. „To sve nam govori da će se lančane migracije povećavati i ako radikalno nešto ne promijenimo u pristupu i na lokalnoj i državnoj razini, pa i u školskome sustavu, to će se povećavati.” poručio je u Županji dr.sc. Krešimir Bušić.
Na znanstvenoj tribini kojoj je cilj poticanje prekogranične suradnje, očuvanje identiteta Hrvata i izazovi migracijskih kretanja na području Vukovarsko-srijemske i Županije Posavske o „Pomoći Republike Hrvatske Hrvatima Bosanske Posavine u vrijeme hrvatskoga domovinskog rata „govorio je prof.dr.sc. Josip Jurčević, dok je na temu „Identitet posavskih Hrvata između ostanka i odlaska- izazovi suvremenosti” govorio dr.sc. Aleksandar Vukić s Instituta za migracije i narodnosti , Zagreb koji je predstavio i istraživanje koje su proveli Svjetska udruga mladih u Hrvatskoj i Institut za migracije, a radi se o uzrocima i posljedicama iseljavanja mladih.
