USKLADIMO FREKVENCIJE

ŠEZDESETE U ŽUPANJI (1.)

Kategorija: /
Autor: B. G. Dabić

Nakon Drugog svjetskog rata, unatoč velikim pustošenjima, Europa se počela obnavljati brže od očekivanog.Zahvaćena modernizacijskim procesima, koji su podrazumijevali duboke društvene, kulturne i gospodarske promjene, dolazi do novih odnosa u kojima prevladava brza urbanizacija,bolji sustav obrazovanja, tehnološki napredak, gospodarske i političke integracije, poratni baby boom, emancipacija žena, stvaranje kulture mladih te razvoj masovnog prometa. I poslijeratnu Hrvatsku su nakon 1945. godine zahvatiliprocesi industrijalizacije – prelazak s teške na laku i srednju industriju, deagrarizacije – prelazak iz pretežito agrarne u industrijsku zemlju te elektrifikacije, a šezdesete predstavljaju vrhunac tog poslijeratnog razvoja. Kolektivni radni entuzijazam i brz industrijski razvoj zavladao je Jugoslavijom pa ne čudi kako se ovo razdoblje nazivalo i „europsko zlatno doba“ (Duda 2005: 3). Period blagostanja dosegao je svoj vrhunac 70-ih godina kada surealizirane brojne investicije, ali to je ujedno i vrijeme u kojemu je Jugoslavija imala ogroman inozemni dug od preko dvadesetak milijardi američkih dolara. Svjetska kriza 1973. i 1974. godine prekinula je neviđeno brz uspon Europe, ali su posljedice razvoja bileočite.

Hrvatska je šezdesetih pripadala kategoriji srednje razvijenih zemalja. Rast standarda temeljio se na industrijalizaciji i urbanizaciji te velikom broju radnika na privremenom radu u inozemstvu što je utjecalo na kreiranje masovnog potrošačkog društva u kojemu se Jugoslavija našla negdje u sredini – između prosperitetnijeg zapada i siromašnijeg istoka.

Županja u poslijeratnom periodu doživljava razvitak, pa o socijalističkom usponu piše i Stjepan Gruber u Županjskom zborniku (1967: 87) koji naglašava kako se grad „od gotovo posve seljačkog mjesta razvio u jak industrijski centar“. Poljoprivreda se modernizirala, zemljoradnja industrijalizirala, standard ljudi poboljšavao, a broj i sastav pučanstva mijenjao i rastao, što zbog prirodnog prirasta, što zbog priljeva stanovništva iz okolnih mjesta i sela bosanske Posavine. Tako općina Županja 1967. godine broji šesnaest naselja koja su bila rasprostranjena na 813 km2.Mjesta županjske Posavine tada postaju elektrificirana što je uvelike pridonijelo kvaliteti života stanovništva. Osim toga, završena je bila izgradnja cesta Soljani – Strošinci, Cerna – Šiškovci, Bošnjaci – autoput, Županja – autoput, Županja – Bošnjaci, što je činilo preko dvanaest kilometara novo asfaltiranih cesta i više od trideset makadamskih. Također, asfaltirano je gotovo šezdeset kilometara nogostupa. Radilo se i na poboljšanju kanalizacije, gradnji mosta preko rijeke Save, kao i povećanju broja stambenih objekata (pa je tako u dvadesetak poslijeratnih godina na području općine Županja izgrađeno oko četiri tisuće stanova). Nadalje, šezdesete su godine u kojima se u Županji osniva dječji vrtić, rukometni i mačevalački klub, turističko društvo, poljoprivredno – prehrambeni kombinat, radio te glazbena škola. Pojavljuju se neke nove pozitivne prakse koje donose promjene i unose novost i u život županjske djece i omladine.

Hitovi: 19