USKLADIMO FREKVENCIJE

U povodu postavljanja spomen-ploče Ratnoj bolnici Županja : Domoljubni duh se ne smije ugasiti!

Kategorija: /

Hrvatskome slava rodu,

Blag i hrabar jeste on,

Krv proliva za slobodu,

Milosrđu on je sklon.

Ovo su stihovi iz viteške opere Porin Vatroslava Lisinskog, iz 1850.-te godine, a nadahnuta Hrvatima iz Dalmacije, kada su se pod vodstvom kneza Porina, u prvoj polovici 9. stoljeća, pobunili protiv franačke države i oslobodili se. U vrijeme Domovinskog rata, mnogi su se naši branitelji suprostavili zlu i postali žrtvom. Ne zaboravimo: nijedna žrtva nikad ne prestaje biti žrtvom! Naša srca ne smiju okameniti, umovi otupjeti, i dalje moramo revno njegovati sjećanje na naše poginule, stradale.

Sve izrečeno moglo se čuti i prilikom obilježavanja 29. obljetnice osnutka 131. brigade HV-a. Na spomen obilježju poginulim hrvatskim braniteljima Županje i županjske Posavine postavljene su spomen-ploče s 97 imena poginulih pripadnika HV-a i 17 imena poginulih pripadnika MUP-a.

Isto tako je na zgradi Doma zdravlja Županja otkrivena spomen-ploča koja podsjeća na Ratnu bolnicu Županja. Progovorimo ćemo nešto više o njoj. Djelatnici Doma zdravlja Županja radili su u iznimno teškim uvjetima, hrabro i samoprijegorno. Mnogo je medicinskoga osoblja bilo angažirano po ratnim postrojbama, ponajviše u županjskoj 131. brigadi. Kao ratni ravnatelj Doma zdravlja Županja i član Kriznog stožera Općine Županja, vrlo predano svome poslu, savjesno i odgovorno djelovao je dr. Stjepan Troha. U 1999. godini napisao je Ministarstvu zdravlja kronologiju rada Ratne bolnice Županja, skupio je vrlo dragocjene podatke koje i mi koristimo. Od travnja 1991. započele su pripreme za uspostavu ratne bolnice, da bi ona u rujnu mjesecu primila prvu veću grupu ranjenika iz Vinkovaca i tada je praktički stacionar stavljen u funkciju. U čekaonicama Doma zdravlja Županja smješten je operacijski trakt s dvije operacijske dvorane te stacionar. U prizemlju je ostala Hitna služba, a neposredno pored nje, u susjednoj zgradi, formiran je ginekološki trakt s rađaonicom. U priručnom rodilištu Županja svijet je ugledalo 401 dijete. Funkcionirao je radiološki odjel, kao i hematološki i biokemijski laboratorij te transfuziologija. Korišteni su maksimalno civilni kapaciteti u zadovoljavaju logističkih potreba. Bolnica je mogla primiti oko 40 ranjenih, oboljelih vojnika i civilnih osoba. Sveukupno je zbrinula oko 3500 bolesnika, odnosno izvršeno je 400 težih i oko 1000 lakših operacija. Kirurški odjel ratne bolnice činili su kirurg dr. Josip Kiš, ortoped dr. Stjepan Troha, anesteziolog dr. Ilija Jurić, fizijatar dr. Ivo Bušić, radiolog dr. Zlatko Krtalić i liječnik opće medicine dr. Željko Bobalić. Veliku angažiranost u radu ratne bolnice dali su pedijatar dr. Zdenko Macner, ginekolozi dr. Emil Miandrušić, dr. Vesna Tkalac, dr. Ivo Vorgić, dr. Zdenka Japundžić, pulmolozi dr. Božidar Gugić i dr. Mirjana Malenica.

 

Od 31. lipnja 1992. godine, nakon dalekometnih neprijateljskih granatiranja iz Bosne i Hercegovine, određeni dio Ratne bolnice razmješta se u Cernu, u prostorije osnovne škole, da bi krajem studenoga 1992. godine prestala raditi. Zdravstveni su djelatnici u vrlo opasnim okolnostima svakodnevno iskazivali požrtvovnost, domoljublje. Podsjetimo se, u Županji je opća opasnost trajala 1263 dana, sve do 12. listopada 1995. godine. Kirurzi su posebice imali tešku i odgovornu zadaću. Prijevoz ranjenika je bio u više pravaca, jedno vrijeme se išlo samo u Našice, pa zatim u Zagreb. Dakle, Ratna bolnica Županja, je imala veliko značenje u pružanju zdravstvenih usluga u vrlo teškim vremenima. Zbrinjavala je, liječila pripadnike hrvatske vojske i stanovništva iz područja šesnaest naselja županjske Posavine, istočnoga dijela vinkovačkoga kraja kao i pacijente iz Bosanske Posavine.

Domovina je prostor, ali i povezanost zasnovana na pripadanju i osjećaju, domoljublje je potraga za pozitivnom definicijom kolektiviteta. Domoljubni duh se ne smije ugasiti!

 

Zvonimir Stjepanović

 

 

Hitovi: 48