USKLADIMO FREKVENCIJE

ŠEZDESETE U ŽUPANJI (2.)

Kategorija: /

Prodiranjem modernizacijskih procesa, mijenjaju se obiteljski odnosi u kojima je višegeneracijska obitelj postepeno nestajala, a sve je češća bivala manja, nuklearna/inokosna obitelj sastavljena od roditelja i djece. Uloga žene/majke koja je tradicionalno bila kućanica, njegovateljica vlastite djece većinom zadužena za podizanje i odgajanje, u socijalizmu dobiva nove obrise. Promjena je bila najvidljivija kroz pravo žene na zapošljavanje. Naime, zbog naglog industrijskog razvoja nedostajalo je radnika, što je dovelo velik broj žena u novu, do tad rijetko poznatu ulogu, ulogu radnice. U Županji su tih godina žene radile većinom kao ispomoć u tvornici šećera u naselju Šećerana za vrijeme trajanja kampanje. Međutim, žene su često znale aktivno sudjelovati i u društvenom životu naselja, što dokazuje i postojanje društva „Napredna žena“. Lokalne novine iz šezdesetih prenose vijest da su žene okupljene oko spomenutog društva raspravljale o većoj društvenoj aktivaciji, kao i o potrebi osnivanja vrtića i javnog servisa. To je pokazatelj da su modernizacijske struje, lakša nabavka i dostupnost novih električnih aparata za domaćinstvo, poput perilice za rublje, hladnjaka, štednjaka, zamrzivača i usisavača, doprle i do same Županje. Tako je 1959. godine u kinu Kristal u naselju Šećerana održana izložba koja je pobudila veliko zanimanje kod žena. Naime, izložba je organizirana u svrhu prezentacije modernih kućanskih aparata pomoću kojih bi zaposlena žena – domaćica najlakše obavljala raznolike kućanske poslove. Cilj edukacija i izložbi bio je pridonijeti kvaliteti obiteljskog života, kako bi žene svojim novostečenim vještinama bolje organizirale vlastito domaćinstvo, a time imale više vremena i za društvenu aktivnost. Da je u tom periodu žena bila sve više društveno integrirana dokazuju razni prijedlozi unutar društva „Napredna žena“. Tako Županjke početkom 60-ih preko lokalnog tiska mole za otvaranje javnog servisa za pranje rublja i dječjeg vrtića te predlažu niz drugih stavki koje bi pojednostavile njihovu svakodnevicu, kao na primjer održavanja krojačkih tečajeva.

 

Majka i dijete u Županji, 1964. g.


 

Tvornički list Šećerane Županja, lipanj 1960.

PRVI TELEVIZORI
Modernizacijski procesi početkom šezdesetih godina zahvaćaju Županju, kada se pojavljuju i prvi televizori. Šećerana je 1959. godine nabavila prvi televizor za svoje radnike. Interes za gledanje televizije bio je izniman, ali se problem pojavio, kako prenose županjske novine, kada je velik broj djece do kasno u noć ostajao u restoranu gdje se uređaj nalazio. Tijekom šezdesetih sve veći broj kućanstava nabavlja svoje televizore pa djeca češće počinju pratiti prve crtiće unutar obiteljskih domova. Županjska djeca su tada gledala Mendu i Slavicu1, Baltazara, Pink Pantera, Tom & Jerryja, Mornara Popaja. Vidljivo je, dakle, da je jugoslavensko djetinjstvo bilo amerikanizirano, ali su često upravo socijalistički sadržaji bili kvalitetno upakirani u američki format – kao što je primjer stripa pa kasnije i igranog filma Mirka i Slavka. Premuž Đipalo (2016) govori o „podvojenosti društvene stvarnosti“ u kojoj su tadašnja djeca „odgajana i obrazovana u procjepu između socijalističkog Istoka i kapitalističkog Zapada. (…) Uz njegovanje kulta ličnosti i tekovina NOB-a, u njihovom su djetinjstvu glavni junaci bili likovi iz stripova zapadnoeuropskih i američkih animiranih i igranih filmova“. Osim toga, prema nekim djelima dječje književnosti u periodu 60-ih i 70-ih godina napravljeni su filmovi koji ističu pionirske ratne uzore, poput romana Branka Ćopića Orlovi rano lete.




 Djevojčica u Županji, rane šezdesete godine

Autor:Marta Huber

 

Hitovi: 135