USKLADIMO FREKVENCIJE

Akcija "Šetnjom do zdravlja "

Kategorija: /

Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana zdravlja je Depresija. Svjetski dan zdravlja obilježava je 07.04.2017.g., u Županji će se u organizaciji Doma zdravlja Županja, Crvenog križa Županja, Dijabetičke udruge Županja, Hrvatskog radija Županja i Rocha obilježiti  akcijom „Šetnjom do zdravlja“ 11.04.2017 u 18 sati. Skup je ispred Gradskog muzeja Stjepan Gruber ,te se hoda do Poloja i nazad, do  restoran Sava na kontrolu šećera u krvi i mjerenje krvnog tlaka, te na druženje uz kavu. Ovim putem pozivam sve koji podržavaju zdrav način života da nam se pridruže kako u šetnji tako i u kontroli zdravlja.

Što možete učiniti ako se osjećate loše, ili ako osjećate proljetnu depresiju?

Velik broj ljudi upravo u proljeće osjeti promjenu raspoloženja i teško im se posvetiti dnevnim obvezama kao inače. To se zove sezonska depresija, često nazivana sezonski afektivni poremećaj, koji se javlja svake sezone u isto vrijeme. Obično započinje tijekom zime, a završava krajem proljeća. Osobe koje pate od proljetne depresije često osjećaju napetost i tjeskobu, a smanjuje im se i interes za uobičajene dnevne aktivnosti. Još neki od simptoma su i otežana koncentracija, manjak energije, povećana potreba za snom te želja za samoćom. Prepoznajete se? Bez panike, evo nekoliko savjeta kako se riješiti proljetne depresije.

  • Razgovarajte s osobama u koje imate povjerenja o svojim osjećajima.

  • Ako mislite da ste depresivni, potražiti stručnu pomoć. Vaša patronažna sestra i obiteljski liječnik su dobar početak.

  • Radite aktivnosti u kojima ste oduvijek uživali, ili pronađite alternative ako dosadašnje aktivnosti više nisu moguće.

  • Ostanite povezani. Ostanite u kontaktu s obitelji i prijateljima.

  • Jedite u redovitim razmacima i spavajte dovoljno.

  • Redovito vježbanje, ako možete, čak i ako je samo nekoliko minuta hoda.

  • Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola, a lijekove uzimajte redovno kako je propisano od strane davatelja usluga zdravstvene skrbi.

Kako si pomoći kod Depresije

Depresija je stara koliko i čovječanstvo. Ubraja se ne samo u najranije opisane bolesti u povijesti medicine, nego i u najčešće psihičke poremećaje današnjice. Depresija je bolest karakterizirana trajnom tugom i gubitkom interesa za aktivnosti u kojima inače uživate u pratnji nesposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti najmanje dva tjedna.

Trenutno je depresija za žene zdravstveni problem broj dva, a u ukupnoj populaciji depresija je na četvrtom mjestu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba što se prati od 1910. g. nadalje.

Najmanje svaki deseti čovjek ima šansu jednom u životu oboljeti od depresije. Može se javiti od dječje do starije dobi, a naročito je česta u srednjim godinama. Depresija uzrokuje duboke patnje i većina se stručnjaka slaže da je to za čovjeka najbolnije životno iskustvo s kojim se može suočiti.

Depresija je više od obične tuge. Međutim, ako se tuga pojavi bez ikakva razloga ili je ona nerazmjerna uzroku, ako ne prestaje ili se ponovno vrati, ako nam je teško raditi, družiti se, spavati, jednom riječju više se ne možemo veseliti životu, onda to više nije neraspoloženje, nije obična tuga, nego depresija.

Depresija je ozbiljan duševni poremećaj, prava bolest koja se mora liječiti. Ona zahtijeva liječenje jer utječe na cjelokupni život bolesnika, a ako se ne liječi, sve se više pogoršava. Zbog neupućenosti depresiju često ne prepoznaju ni osobe koje od nje pate, kao ni njihova najbliža okolina, čak i kad depresija uzrokuje značajne bračne, obiteljske, profesionalne i socijalne poteškoće. Depresija je bolest sa značajnom smrtnošću. Podaci govore da i do 15% depresivnih osoba počini samoubojstvo. Stoga depresija zahtijeva ozbiljan pristup, čim ranije prepoznavanje i adekvatno liječenje da bi se izbjegle moguće pogubne posljedice.

Koje zablude u vezi depresije najčešće susrećemo?

  • Depresija će brzo proći sama od sebe, pa liječenje i nije potrebno.

  • Depresija je nešto što napada samo slabe i bespomoćne.

  • Promjenom okoline, proći će i depresija (naprotiv: depresija je kao kovčeg, putuje zajedno s njegovim vlasnikom!).

  • Depresivan čovjek najbolje zna kako mu je (djelomice točno!) pa se sam može i izliječiti (pogrešno!)

Simptomi koje susrećemo kod depresije pošto je ona kronična bolest, jednako kao i povišeni krvni tlak ili šećerna bolest, karakterizirana je trajnom tugom i gubitkom interesa za aktivnosti u kojima inače uživamo kao i nesposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti u trajanju najmanje od dva tjedna. Bolesnici kao i kod bilo koje druge kronične bolesti, moraju naučiti kako je prepoznati i nositi se s njom tijekom života. Ne smijete biti posramljeni ako ste depresivni. Izrecite kako se osjećate! Neka Vaš liječnik zna sve o Vašim tegobama. Ako liječnik ne upozna Vaše smetnje, tegobe i simptome, teško mu je postaviti ispravnu dijagnozu. Postoje učinkoviti načini za liječenje depresije i za ponovni povratak u normalan život bez patnje. Ali ako se depresija ne liječi, ona može postati bolest koja ugrožava život!

Depresivni bolesnici su slabo raspoloženi, tužni, bezvoljni i pojačano umorni. Depresija se također manifestira ravnodušnošću, bezidejnošću, apatijom, gubitkom životne radosti (ahedonijom), ali i u nekim slučajevima pojačanom napetošću, nemirom i razdražljivošću. Isto tako depresija može ometati osnovne tjelesne funkcije, te se manifestirati poremećajem sna, smanjenjem ili pojačanjem apetita, tromošću, nemirom, slabošću, iscrpljenošću, gubitkom koncentracije i zaboravljivošću.

Depresivno raspoloženje onemogućava bolesnike u obavljanju normalnih i svakodnevnih životnih aktivnosti. Ljudi oboljeli od depresije mogu osjećati pretjerani sram ili krivnju i mogu se opširno baviti mišlju o smrti i umiranju, uključujući i ideje o samoubojstvu.

Prvi korak pri liječenju znači donošenje odluke gdje će se liječenje provoditi, da li ambulantno ili u bolnici. Liječenje se može provoditi lijekovima, psihoterapijom, psihoedukacijom i metodama samopomoći.

Osnovu u liječenju ovih poremećaja predstavljaju lijekovi - antidepresivi, iako ne treba zaboraviti da najbolji rezultat daje kombinacija farmakoterapijskih i psihoterapijskih mjera. Depresivne se epizode mogu liječiti u velikom broju u gotovo 70-80% slučajeva.

Bolesnika već na samom početku liječenja treba obavijestiti o tome da je njegov poremećaj vjerojatno nastao kao rezultat međudjelovanja različitih biokemijskih i psiholoških čimbenika te da će se u liječenju koristiti i lijekovi i različite psihološke metode liječenja. Također je neobično važno upozoriti bolesnika da to nije bolest koja se može vrlo brzo ukloniti i da lijekovi koje uzima ne djeluju poput onih koji se uzimaju kod glavobolje.

Djelovanje lijekova koji se koriste u depresiji nastupa sa latencijom ("zakašnjenjem") od dva, tri, četiri, a ponekad i šest tjedana. Stoga bolesnika treba upozoriti da izostanak brzog terapijskog učinka ne znači da je lijek nedjelotvoran već samo da ga još nije uzimao dovoljno dugo da bi iskusio njegovo povoljno djelovanje. Također mu treba objasniti da lijekovi izazivaju određene nuspojave koje baš nisu uvijek ugodne. Međutim, one ukazuju na to da je lijek prisutan u organizmu i da tamo djeluje i da će uskoro započeti ono djelovanje zbog kojeg ga bolesnik i uzima. S obzirom da nam je poznato u većini slučajeva kojim se redoslijedom javljaju poboljšanja, to treba prenijeti bolesniku. Treba mu reći da će se nažalost njegovo potišteno raspoloženje popraviti zadnje, ali da će zato poboljšanje apetita i sna predstavljati rane znakove njegovog nastupajućeg oporavka.

Što se prije počne s liječenjem, bolji su izgledi za izlječenje. Kako napreduje liječenje, bolesnik treba obavještavati svog liječnika o tome kako se osjeća i surađivati u liječenju. To konkretno znači: pri uzimanju lijekova točno slijediti upute liječnika; napomenuti liječniku svaku neželjenu reakciju na lijek, kako bi se možda mogla promijeniti terapija; bolesnik koji nije zadovoljan tijekom liječenja treba o tome razgovarati s liječnikom, možda će pomoći promjena lijeka ili psihoterapija; odmah se javite liječniku ako se pojave misli o smrti i želja za samoubojstvom.

 

Zapamtite: Postoji mnogo toga što se može učiniti kako bi se spriječila i liječila depresija kako u starijoj dobi tako i tijekom života.

 

 

Dopredsjednica DUŽ-a:

Janja Stojanović, mag.med.techn.



 

 

Hitovi: 772