USKLADIMO FREKVENCIJE

RAZGOVOR S DR.SC. STJEPANKOM LEŠIĆ,DOKTORICOM DETALNE MEDICINE :OMILJENA MEĐU PACIJENTIMA

Kategorija: /
Autor: B. G. Dabić

Stjepanka Lešić nedavno je stekla  doktorat znanosti iz područja dentalne medicine. Omiljena je među svojim pacijentima, te je svakako pozitivan primjer svima kako se u svojoj sredini može biti uspješna. Uz brojne obveze,prevagnula je  želja i nadahnuće za učenjem i novim znanjima , te je tako jedina doktorica znanosti iz ovoga područja u našoj Županiji. U situaciji kada nam nedostaje liječnika i stomatologa Stjepanka Lešić odlučila je baš u svom kraju graditi karijeru, ostati ovdje, pomagati, liječiti, unaprjeđivati zdravstvenu djelatnost... U razgovoru  nam je iznijela niz zanimljivih podataka koji govore o oralnom zdravlju kao bitnom dijelu našeg općeg zdravstvenog stanja, o temi doktorata, Svjetskom danu oralnog zdravlja...

Stjepanka Lešić rođena je u Vinkovcima 1983. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Županji. Nakon završene gimnazije, 2001. godine upisuje Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kojem je diplomirala 2008. godine. Tijekom studija sudjelovala je kao demonstrator u nastavi iz Fiziologije. Nakon diplome obavila je pripravnički staž u Domu zdravlja Županja te je po završetku staža radila kao doktor dentalne medicine u polivalentnim ambulantama Doma zdravlja Županja: u Gunji i Štitaru. Godine 2014. započinje s radom u vlastitoj privatnoj polivalentnoj ordinaciji dentalne medicine u Štitaru gdje radi do danas. Polja njezina profesionalnog interesa su obiteljska stomatologija, stomatološka protetika s polivalentnim pristupom rješavanju problema pacijenata svih dobnih skupina. Od 2013.- 2017. godine sudjeluje kao suradnički asistent pri katedri za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu kirurgiju Medicinskog fakulteta u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Od 2017. godine sudjeluje kao suradnički asistent pri katedri dentalne medicine Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 21. siječnja obranila je doktorski rad pod naslovom: „Čimbenici oralnoga zdravlja školske djece u urbanom i ruralnom području“, te stekla akademski stupanj: doktorica znanosti iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstva, znanstvenog polja dentalne medicine, znanstvene grane dječje i preventivne dentalne medicine.

Recite nam nešto o Vašem istraživanju za doktorski rad?

Cilj istraživanja bio je utvrditi prevalenciju karijesa i povezanost zatečenog stanja s poznatim čimbenicima rizika za nastanak karijesa na uzorku školske djece iz ruralnog i urbanog područja Hrvatske, te analizirati razlike u rasprostranjenosti karijesa i povezanost oralnog zdravlja sa socioekonomskim statusom kao i prehrambenim i oralno-higijenskim navikama ispitanika. Istraživanje je obuhvatilo 1874 osnovnoškolske djece ruralnog i urbanog područja Republike Hrvatske: Štitara i Babine Grede (ruralno) te Županje, Zagreba i Dubrovnika (urbano). U standardiziranim uvjetima prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), vizualno-taktilnom metodom pregledani su zubi osnovnoškolske djece te zabilježeni njihovi oralni statusi. Ispitanici su ispunili i upitnike o svojim oralno-higijenskim i prehrambenim navikama te socio-ekonomskom statusu.. U ovom istraživanju izračunati su indeksi karakteristični za prikaz rasprostranjenosti karijesa: dmft/DMFT, dmfs/DMFS i SiC indeksi te je provedena analiza ispunjenih upitnika.

Oralno zdravlje kao bitan dio općeg zdravlja organizma?

Oralno zdravlje je važna i često zanemarena sastavnica općeg zdravlja i bolesti. Još 1965 WHO definirala je oralno zdravlje kao stanje zdravih i za funkciju sposobnih zuba i njihovih potpornih tkiva, uključujući zdravlje svih dijelova usne šupljine koji sudjeluju u žvakanju. Oralno zdravlje smatra se esencijalnim dijelom općeg zdravlja organizma; omogućuje nesmetan govor, uzimanje hrane, oslobađa iskustva boli i neugode, pruža socijalno samopouzdanje.

Koji su zadaci suvremene stomatološke skrbi?

Oralno zdravlje, kvaliteta života i javno zdravstvo međusobno su povezani. Oralno zdravlje smatra se važnim dijelom pacijentova općeg zdravlja, loše oralno zdravlje narušava kvalitetu života, a troškovi javnog zdravstva se povećavaju. Poboljšanje oralnog zdravlja, a time i kvalitete života glavni je cilj suvremene stomatološke skrbi.

Karijes je jedna od najraširenijih bolesti današnjice?

Karijes je najčešća bolest usne šupljine, čak 80% populacije zaraženo je karijesom. Kronična infektivna bolest koja zahvaća sve dobne skupine. Suvremeni pogled na epidemiologiju karijesa definira karijes kao višeuzročnu bolest koja nastaje zajedničkim djelovanjem infektivnih i prehrambenih čimbenika čije je međudjelovanje potpomognuto uvjetima iz okoline. Stoga cilj treba biti poboljšanje općeg socijalnog okruženja i unaprjeđenje intraoralnog okruženja

Koji su indikatori i prediktori nastanka karijesa u populaciji školske djece?

Mnoga istraživanja nastoje utvrditi čimbenike rizika u nastanku zubnog karijesa. Najčešće se spominju: čimbenici oralne fluore ( nizak protok sline, nizak pH sline); kariogene bakterije; čimbenici prehrane ( hrana bogata rafiniranim ugljikohidratima, čest unos slatke hrane i pića); čimbenici povezani sa dojenjem/ hranjenjem na bočicu (bočica kao zamjena za dojenje, dojenje nakon 18 mjeseci života, bočica nakon 2 godine života); loša oralne higijena te sociodemografski čimbenici (ruralna sredina, niski socio-ekonomski status obitelji).

Što možete reći o epidemiologije kao metodi mjerenja karijesa?

Epidemiologija je znanost koja uz pomoć različitih istraživačkih modela proučava zdravlje i bolest u određenoj populaciji. Cilj joj je odrediti čimbenike rizika za nastanak bolesti u svrhu provođenja preventivnih mjera na individualnoj razini ali i razini populacije. Pouzdane metode mjerenja zahtjevaju indeks. U epidemiologiji karijesa najpoznatiji indeks koji govori o broju zubi koji su zahvaćeni karijesom, nedostaju zbog krijesa ili su sanirani ispunom kao posljedica karijesa je DMFT indeks.

Koji su dostupni podaci o prevalenciji karijesa kod djece u Republici Hrvatskoj?

Prvi dostupni podaci sežu još u 1968 kada je DMFT indeks iznosio visokih 7. DMFT indeks izmjeren je još: 1973…. 6,5; 1980….. 6,2; 1985……5,9; 1991…. 2,6 Vrijednosti su padale zahvaljujući preventivnim programima koji su se sustavno primjenjivali. Nažalost, usporedno sa ratnim zbivanjima u zemlji i tranzicijom slijedećih se godina stanje oralnog zdravlja opet pogoršalo, da bi se negativan trend neopravdano nastavio sve do danas.

Vrijednosti DMFT indeksa izmjerene su još 1999…. 3,5; te putem CEZIHA (centralnog informacijskog sustava republike hrvatske) u periodu od 2013-2015….. 4,15.

Istraživanje u mom doktorskom radu pokazalo je također visoke vrijednosti DMFT indeksa:

Srednja vrijednost DMFTsveukupno pregledane djece iznosila je 3,03; od toga urbano 2,8

a ruralno 4.( u ruralnoj sredini DMFT indeks je za 39% viši u odnosu na urbano).

Po regijama također je vidljiva razlika: Slavonska 3,9; Zagrebačka 2,5; Dubrovačka 1,7. (u slavonskoj je vrijednost više od 2x veća od dubrovačke).

A podaci o prevalencija karijesa kod djece u Europi?

Analizirajući prevalenciju karijesa u Europi razlikujemo: NISKORIZIČNE ZEMLJE ZAPADNOEUROPSKE REGIJE koje imaju dobro osmišljenu oralnu zdravstvenu zaštitu, prosječan DMFT indeks iznosi 1,7 i 40% 12-god je bez karijesa. To su zemlje kao Njemačka, Španjolska, Velika Britanija, Francuska, Portugal, Danska, Švedska, Norveška.

VISOKORIZIČNE ZEMLJE ISTOČNOEUROPSKE REGIJE: prosječan DMFT 4,1 i svega 10% 12- godišnjaka bez karijesa. To su zemlje našeg susjedstva: Albanija, BIH, Makedonija, Srbija, Bugarska.

U Vašem istraživanju, dobili ste zanimljive podatke koliko i kako socioekonomski status utječe na oralno zdravlje?

Socioekonomski status i oralno zdravlje, pokazali su statistički visokoznačajnu povezanost. Jedan od najslikovitijih primjera odnosa socioekonomskog statusa i indikatora oralnog zdravlja( odlazak doktoru dent. med. zbog zubobolje). Tako djeca koja su NIŽEG socio-ekonomskog statusa a odlaze doktoru dentalne medicine zbog zubobolje- svako drugo djete; djeca srednjeg SESa a odlaze dr. dent. med. zbog zubobolje- svako treće djete; dok djeca visokog SESa a odlaze dr. med. dent. zbog zubobolje tek svako sedmo djete.

Također je zanimljiva povezanost između učestalosti pranja zubi roditelja i njihove djece?

Rezultati analize povezanosti između učestalosti pranja zubi roditelja i učestalosti pranja zubi njihove djece pokazali su statistički visokoznačajnu povezanost. Očekivano redovita higijena roditelja prenosi se na djecu kao pozitivan primjer koji ona slijede. U 78% slučajeva učestalost se podudara, dok kod 22% djece i roditelja učestalost se ne podudara( 1/3 djece peru zube češče nego njihovi roditelji, dok 2/3 djece peru zube rjeđe nego njihovi roditelji)

Što ste poslijedično zaključili iz svog rada o prevalenciji karijesa osnovnoškolske djece?

Dobivena su nova saznanja o lošem stanju oralnog zdravlja osnovnoškolske djece u RH: identificiran je socioekonomski status kao čimbenik koji se povezuju s povećanom pojavnošću karijesa, te je dokazana hitna potreba za preventivnim programima na područje RH.

 

Bliži se Svjetski dan oralnog zdravlja?

Svjetski dan oralnog zdravlja (WOHD) proslavlja se svake godine 20. ožujka. To je najveća globalna kampanja za podizanje svijesti o oralnom zdravlju.

Svjetska udruga dentalne medicine, FDI, pokrenula je ovaj događaj 2007. godine i predstavlja vrhunac višegodišnjih aktivnosti posvećenih podizanju globalne svijesti o prevenciji i nadzoru oralnih bolesti. Cilj je širiti poruke o dobroj praksi oralne higijene i odraslima i djeci, te pokazati važnost optimalnog oralnog zdravlja u održavanju općeg zdravlja i blagostanja pojedinca.

Cilj je također podići profil oralnoga zdravlja na globalnom planu zdravlja i razvoja, naglašavajući društveni i ekonomski učinak oralnih bolesti.



KOME JE NAMIJENJEN SVJETSKI DAN ORALNOG ZDRAVLJA?



SDOZ svake godine usredotočuje na određenu temu i dopire do ukupne javnosti, stručnjaka za oralno zdravlje i kreatora politike, koji svi imaju ulogu u smanjenju tereta oralnih bolesti. Pruža im priliku da poduzmu mjere. Potiče sve članice FDI-a, vlade, nevladine organizacije, medije i druge subjekte da razviju zajedničke, nacionalne, regionalne i globalne aktivnosti vezane uz poboljšanje oralnog zdravlja, uz smjernice i rezolucije koje je usvojila Svjetska udruga dentalne medicine.

ZAŠTO SE SLAVI 20. OŽUJKA?

Datum je odabran kako bi se shvatio duh osnivača FDI-ja, dr. Charlesa Godona, i njegove težnje da se poboljša predodžba o dentalnoj medicini i oralnom zdravlju stanovništva.

Cilj je bio prikazati sljedeće: starije osobe moraju imati ukupno 20 prirodnih zuba na kraju svog života kako bi se smatrale zdravima; djeca bi trebala imati 20 mliječnih zuba; zdrave odrasle osobe trebale bi imati ukupno 32 zuba i 0 zubnih šupljina; izraženo brojevima to se može protumačiti kao 3/20, dakle 20. ožujka.

 

Hitovi: 1422