USKLADIMO FREKVENCIJE

Novogodišnji običaji u Hrvatskoj

Kategorija: /

U različitim regijama, a pogotovo u ruralnim predjelima, Hrvati imaju niz malih svečanosti kojima nastoje što bolje obilježiti novi početak, a neki od rituala i danas se poštuju.

”Navišćivanje”

Noć uoči same Nove godine neki od hrvatskih otoka, poput Visa i Korčule njeguju stari običaj ”navišćivanja” ili ”koledovanja”. U kasnim popodnevnim satima djeca u malim grupicama odlaze do kuća prijatelja i rodbine, te im pjevaju božićne pjesme i čestitaju nadolazeće “mlado lito”. Običaj je da se prvo pokuca na vrata domaćina i pita može li se otpjevati, nakon čega se djecu ugosti i počasti. Navišćuje se tri puta godišnje: na Badnjak, Silvestrovo i uoči Sveta Tri Kralja, a osim što se tako njeguje tradicija, mnogoj je djeci ovo dobra prilik za džeparac jer dok su nekoć pjevači dobijali kolače ili voće, danas ih se za trud najčešće nagrađuje novcem.

Dnevni rituali

Prvo jutro u novoj godini ukućanima je bilo najvažnije dozvati sreću koja će ih pratit narednih 12 mjeseci. Ujutro bi se umili u lavoru čiste vode s jednom jabukom u kojoj bi se umetnuo novčić, kako bi kroz cijelu godinu ukućani bili zdravi i bogati. Među čestitarima u kuću je morao prvo ući muškarac, a tek onda za njim žene kako ne bi donijele nesreću, stoga su na novogodišnje jutro dječaci išli od kuće do kuće i čestitali. Isto tako bilo je važno koga ćete tog dana vidjeti, jer držalo se da ćete biti tako zdravi cijele godine, kao onaj koga ste u novoj godini vidjeli prvi put.

Prvog dana u godini posebno se pazilo i na ponašanje. Bunjevački Hrvati u Bačkoj vjerovali su kako će čovjek cijele godine biti onakav kakav je bio tog dana pa je sve oko kuće bilo uredno i mirno, a muškarci nisu kuhali i kartali, već su uživali u veseloj obiteljskoj atmosferi. Također se nikome nije posuđivao novac, kako ga kroz godinu ne bi pomanjkalo, a obavezno je bilo i “pucati” bičem kako bi buka otjerala duhove predaka koji još od Badnjaka borave među ukućanima.

Pazi što jedeš

Novogodišnji stol bio je odraz plodnosti i blagostanja, jako se pazilo što se poslužuje, a sam izbor jela često je bio vezan uz vjerovanja. Tako se u nekim krajevima vjerovalo kako se za ručak ne smije pripremati piletinu ili kokoš jer perad u vrtu čeprka “unazad”. Nije se spremalo ni zeca ni ribu kako ne bi sreća “pobjegla” poput uplašenog zeca, ili “otplivala” poput ribe. Poželjno je bilo spremiti svinjetinu jer svinja “ruje” prema naprijed pa će tako i obitelj kroz godinu napredovati i steći blagostanje. Poželjna je bila i leća koja je simbolizirala novac: koliko leće – toliko novčića; dok se izbjegavalo sve kiselo kako ne bi nova godina bila “istog okusa”. Kao desert obavezno se spravljao kolač, kako bi i nova godina “rasla” poput dizanog tijesta.

Smeće se ne iznosi

Mnogi od novogodišnih običaja danas djeluju smiješno, no nekoć su se oni vrlo ozbiljno shvaćali pa je, ne samo prvi dan, već čitav tjedan uoči Nove godine bio ispunjen, danas u najmanju ruku, neobičnim vjerovanjima. Jedno je od njih svakako ono kako se između Božića i Nove godine iz kuće ne smije iznijeti smeće kako sreća ne bi izišla van. Isto se tako u nekim krajevima nije mela kuća kako se ne bi ometalo duše predaka koje tih dana borave u kući. Povješano rublje obavezno se skidalo kako stoka ne bi uginula, a kosa se nije prala kako osobu ne bi pratila glavobolja.

Autorica: Petra Radić

Hitovi: 1268