USKLADIMO FREKVENCIJE

Dijalog Europske unije s mladima (EU Pita)

Kategorija: /
Autor: Sanja Pavelić
Što je Dijalog EU-a s mladima?
Europska unija od 2009. provodi konzultacije u okviru kojih mladi imaju priliku iznijeti svoja mišljenja i prijedloge te na taj način utjecati i oblikovati europsku politiku koja ih se izravno tiče. Taj se proces do 2019. godine zvao strukturirani dijalog s mladima, a sada je poznat kao Dijalog Europske unije s mladima. U Hrvatskoj se nastoji približiti mladima pod sloganom „EU pita“. Kroz Dijalog tijela javne vlasti, uključujući institucije Europske unije, savjetuju se s mladim ljudima o određenim temama koje su od velike važnosti za populaciju mladih diljem Europe. Cilj je osigurati da preporuke i mišljenja mladih ljudi nađu svoje mjesto u nacionalnim i europskim politikama za mlade kako bi se poboljšala kvaliteta njihova života i unaprijedio položaj mladih u određenom području. Do sada je provedeno šest 18-mjesečnih ciklusa strukturiranog dijaloga na teme zapošljavanja mladih, sudjelovanja mladih u demokratskom životu, društvene uključenosti mladih, osnaživanja mladih za političko sudjelovanje, životnih vještina koje su mladima potrebne za sudjelovanje u modernom europskom društvu te vizije mladih za budućnost Europe.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju strukturirani dijalog s mladima počeo se provoditi i kod nas, a za njegovu provedbu zadužena je Nacionalna radna skupina za provedbu Dijalog EU-a s mladima. Članovi i članice Nacionalne radne skupine su predstavnici i predstavnice različitih tijela državne uprave te udruga mladih i za mlade. Posljednji je održan sedmi ciklus strukturiranog dijaloga koji je započeo 1. siječnja 2019. godine i trajao do lipnja 2019. godine. Bio je posvećen temi Stvaranje prilika za mlade.
Najvažniji dio Dijaloga je provođenje konzultacija u suradnji s mladima. Takve konzultacije služe kao forum za promišljanje o prioritetima, provedbi i vrednovanju europskih i nacionalnih politika za mlade. Osim konzultacija koje se provode kroz upitnik na ovoj stranici, brojne organizacije mladih organiziraju različite aktivnosti kako bi što veći broj mladih mogao iznijeti svoje mišljenje i preporuke na smislen i zabavan način te kako bi se omogućilo da se glas mladih čuje i da njihove ideje i preporuke budu uvažene.
Organizatorice Dijaloga u RH su Mreža mladih Hrvatske, Zajednica informativnih centara za mlade u RH, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Agencija za mobilnost i programe EU.
Zašto se uključiti?
Uspješnost Dijaloga EU-a s mladima ovisi o broju organizacija i mladih uključenih u proces. Ako je cilj osigurati relevantnost prijedloga i preporuka nastalih tijekom procesa te želi li se povećati mogućnost pozitivnog utjecaja na svakodnevni život mladih, uključivanje velikog broja mladih u Dijalog od ključne je važnosti. Jednako je važno doprijeti do što različitijih skupina mladih. Mladi su veoma heterogena društvena skupina te se njihove potrebe mogu znatno razlikovati. Život mlade osobe u glavnom gradu može biti bitno drugačiji od života mlade osobe u malom selu na otoku. Nezaposleni mladi suočavaju se s brojnim problemima kakve ne doživljavaju oni koji se školuju ili rade. Mladi s posebnim potrebama često su isključeni iz života zajednice i širih društvenih procesa te se njihov glas nerijetko ne čuje ili zanemaruje. Stoga su organizacije koje se bave mladima u riziku od socijalne isključenosti izrazito važni dionici strukturiranog dijaloga. Sudjelovanje mladih koje jamči relevantnost i primjenjivost rezultata konzultacija jedan je od razloga zbog kojeg je važno da se organizacije mladih i za mlade uključe u Dijalog.
Utjecaj Dijaloga ovisi o volji država članica Europske unije da prijedloge mladih konkretiziraju u politikama koje će i provesti, ali i o snazi mladih i organizacija mladih da teme koje su važne mladima nametnu političarima kao važna pitanja. Na europskoj razini Dijalog već je donio pozitivne pomake. Kao izravan rezultat konzultacija s mladima, Europska komisija je, primjerice, povećala sredstva namijenjena projektima mladih kroz svoje programe te je osigurala resurse za mjere usmjerene smanjenju nezaposlenosti mladih. Zemlje članice također u manjoj ili većoj mjeri integriraju preporuke nastale kroz Dijalog u svoje nacionalne politike. Primjeri javnih politika proizašlih iz Dijaloga čija je tema bila zapošljavanje i poduzetništvo mladih jesu uspostava Garancije za mlade ili povećana izdvajanja za poduzetničke kredite za mlade u nekim državama članicama. Malta je, primjerice, poslušala mlade te smanjila cenzus za glasanje s 18 na 16 godina. Rezultata Dijaloga ima i oni su već vidljivi na europskoj razini.
Dijalog je izvrsna prilika za organizacije mladih i za mlade. Osim što angažman organizacija mladih i za mlade u procesu Dijalogu omogućuje mladima da izravno utječu na oblikovanje najznačajnijih europskih politika za mlade, on pruža priliku za konkretno poboljšanje položaja mladih u lokalnim zajednicama. Europske politike za mlade iznimno su važne, ali njihov utjecaj ponekad se teško osjeća na lokalnoj razini. Stoga je zadaća organizacija mladih i za mlade iskoristiti Dijalog za izravno unapređenje položaja mladih u svojim općinama i gradovima. S obzirom na to da se najkonkretnije provodi kroz konzultacije s mladima i donositeljima odluka u lokalnim zajednicama, Dijalog omogućuje uvid u potrebe i probleme mladih, njihova razmišljanja i ideje. Dijalog nije znanstveno istraživanje, ali nudi mogućnost svim dionicima da saznaju mnogo o mladima. Uključivanje u proces Dijaloga omogućuje organizacijama mladih i za mlade bolji uvid u potrebe njihovih članova, korisnika i volontera. Kroz kontinuirane konzultacije organizacije mogu bolje razumjeti kako mladi u njihovoj zajednici “dišu” te sukladno tome uspješnije prilagoditi svoje aktivnosti i programe, ali i zagovarati da drugi akteri naprave isto.
Što mladi u Županji konkretno žele?
Usklađivanje autobusnog prijevoza s početkom i krajem nastave, biti financijski pismeniji jer smatraju da ne znaju raspolagati novcem te ne razumiju osnovne pojmove, žele i građansku pismenost i 4. modul. Žele učiti i o poduzetništvu jer znaju da u budućnosti neće lako pronaći posao pa ovo vide kao potencijal. Također smatraju da škole u Županji nasilje ne adresiraju na pravi način te su otvoreno govorili o rastućom depresijom i anksioznosti među mladima u Županji. Kritizirali su Vijeće učenika i Savjet mladih koji ne rade, neučinkoviti su i biranja u njih su krajnje netransparentna i nepoštena. Žele da im se više govori o raznim prilikama koje mogu pohađati izvan škole te to žele na jednom mjestu, kao neki ured ili centar za informiranje. Žele osobu/grupu/tijelo kojem se mogu obratiti s problemima, idejama i željama na koje bi se zaista reagiralo te bi to tijelo povezalo i imali informacije o prilikama i mogućnostima za mlade u gradu i izvan njega. No, smatraju da nešto kao centar za mlade u Županji ne bi opstao i zbog toga mu nisu skloni. Naravno, žele i više aktivnosti te da se njih pita što točno žele. Ne bježe ni od poslova ljeti, kad i ako bi ih itko ponudio. Također, žele više novčanih potpora za one koji već nude neke aktivnosti u koje se mladi mogu uključiti, a ne da se govori samo o sportskim aktivnostima jer to ne zanima sve mlade. Ovo su stvari koje mladi vide oko sebe i imaju što reći, samo ih se treba potaknuti i pitati. Iako nije realno da se neke stvari naprave, mali pomaci su itekako poželjni.
Hitovi: 328