USKLADIMO FREKVENCIJE

Kako brinemo o našim starijim i nemoćnim osobama

Kategorija: /
Autor: B. G. Dabić

Što možete reći o projektu koji provodite “Starije osobe zaslužuju poštovanje, a ne nasilje”?
Centar za edukaciju i savjetovanje Sunce provodi projekt pod nazivom „Starije osobe zaslužuju poštovanje, a ne nasilje“. Glavni cilj projekta je povećati informiranost osoba starije životne dobi o nasilju i različitim vrstama nasilja, kao i o načinima na koje se mogu zaštiti od nasilja.
Medijskom kampanjom i provedbom različitih aktivnosti starije osobe, ali i građane upoznajemo s postojanjem problema nasilja nad osobama starije dobi, kao i s time što mogu učiniti kako bi se ono spriječilo i penaliziralo. Na takav način potičemo svijest kod građana da starije osobe imaju pravo na život bez nasilja, da prekinu nasilje, ali potičemo i na odgovornost da prijave bilo koju vrstu nasilja i da se aktivno uključe u osnaživanje starijih osoba da prekinu nasilje. Osim toga, medijskom kampanjom osobe starije dobi postat će informiranije o načinima zaštite od nasilja, odnosno gdje i kako mogu potražiti pomoć.
Projekt financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a provodi se od 1.11.2019. do 31.10.2020.godine

2. Koji su ciljevi projekta?
Ciljevi projekta su povećati informiranost osoba starije životne dobi o nasilju i različitim vrstama nasilja, kao i o načinima na koje se mogu zaštiti od nasilja. Senzibilizirati javnost za potrebe osoba starije životne dobi s posebnim naglaskom na prevenciju nasilja. Jedan od glavnih ciljeva nam je i povećati razinu informiranosti stručnjaka o tome kako prepoznati izloženost nasilju starijih osoba i kome se obratiti za pomoć.
3. Koje su sve vrste nasilja prema starijim osobama?
Zlostavljanje starijih osoba događa u svim društveno-ekonomskim sferama te se može definirati kao svako ponašanje u sklopu ljudskih odnosa koje na neki način šteti starijoj osobi. Ono se odnosi na nasilje, maltretiranje i/ili zanemarivanje koje stariji mogu doživjeti od supružnika, djece, rodbine, skrbnika, djelatnika stručnih službi ili osoba u situacijama moći i povjerenja.
Vijeće Europe je 1991. godine pokrenulo sustavno istraživanje nasilja nad građanima treće životne dobi u 21 zemlji Europe. Pokazalo se da je nasilje nad starijima u obitelji mnogo raširenije nego što se pretpostavljalo. Čak 8% starijih osoba izvrgnuto je nasilju u obitelji (Vijeće Europe, 1993., prema Poredoš, Tošić i Grgić, 2005.).
Vrste nasilja i znakovi koji mogu na postojanje ukazivati su:
Tjelesno nasilje - odnosi se na namjerno nanošenje tjelesne ozljede i/ili boli:
guranje, šamaranje, štipanje, udaranje, gušenje, pljuvanje, povlačenje kose, neobjašnjive modrice, česta uganuća ili prijelomi kostiju, neprimjereno zadržavanje ili zatvaranje žrtve, zaključavanje.
Zanemarivanje je najčešće, a odnosi se na nedostatnu brigu o starijima i postupanje koje dovodi do uznemirenosti ili povrede dostojanstva. Odnosi se na:
Nedostatak osobne higijene, uskraćivanje hrane, vode, lijekova, nedostatak odjeće i/ili obuće, nedostatak sredstava za higijenu, nedostatak zdravstvene njege.
Emocionalno nasilje šteti mentalnom zdravlju starijih osoba. Odnosi se na postupanje kojem je cilj smanjenje samopoštovanja starije osobe i nepoštivanje njenog emocionalnog i psihološkog integriteta te uključuje:
ismijavanje, ruganje ponižavanje, izazivanje krivnje, nazivanje pogrdnim imenima, verbalno napadanje, prijetnje da će biti napuštena i ostavljena sama, uskraćivanje privrženosti i ljubavi, ignoriranja poziva za pomoć ili molbi za pomirenje, socijalna izolacija i zabrana posjeta, negiranje prava na izbor, na svoje mišljenje i privatnost, pretjerano kritiziranje i naređivanje.
Financijsko nasilje je svaki namjeran, svjestan i drzak čin kojim počinitelj prisvaja financijsku korist na račun žrtve, a uključuje:
prevare, prisile, krađu novaca, vrijednosti ili mirovine, prodaja imovine bez pristanka, prisiljavanje starijih da prenesu vlasništvo ili novac na treću osobu, zloupotreba punomoći, laganje o stvarnoj cijeni prilikom kupovine robe, potpisivanje dokumenata umjesto starije osobe, mijenjanje oporuka, a da starija osoba nije upoznata s time.
Seksualno nasilje odnosi se na različite oblike seksualnog ponašanja, iskorištavanja i uznemiravanja bez volje i pristanka osobe. Uključuje neželjeno doticanje (stariji često nisu sposobni izraziti svoje negodovanje) te sve vrste seksualnog napada i fotografiranja.
Počinitelji nasilja nad osobama starije dobi su najčešće osobe od povjerenja, u većini slučajeva osobe starije životne dobi tj. žrtve vrlo dobro poznaju počinitelje. Zapravo, prema istraživanjima članovi obitelji čine blizu 60 posto onih koji financijski iskorištavaju starije osobe.
4. Kakve su zakonske odredbe kada je u pitanju briga o starijim i nemoćnim osobama?
S obzirom na demografske trendove i sve veći broj osoba starijih od 65 godina, za očekivati je da će zlostavljanje starijih osoba tek zaokupiti pažnju i interes kako stručnjaka tako i šire javnosti. Zlostavljanje starijih osoba često se događa unutar obitelji i kroz generacije - žrtva je često roditelj, a počinitelj često punoljetno dijete. Iz tog razloga zlostavljanje starijih osoba priznato je kao oblik obiteljskog nasilja i definirano Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji koji navodi starije osobe kao posebno zaštićenu i ranjivu skupinu. Zanemarivanje potreba starijih osoba, uznemirivanje, vrijeđanje njezinog dostojanstva, sve što starijoj osobi stvara tjelesnu ili duševnu patnju smatra se nasiljem i kažnjava se Zakonom prekršajno ili kaznom zatvora.
Uloge unutar obitelji se jako mijenjanju, mnogima je teško suočiti se s posljedicama starenja njihovih najbližih, smanjuju se i kapaciteti skrbi unutar obitelji. Obitelji imaju veliki teret osiguranja financijskih sredstava i skrbi za članove obitelji. Obitelji se sele u veće gradove, ali sve više i u druge države te nerijetko starije osobe ostaju same u svojim kućama ili stanovima. Unatoč svim poteškoćama i izazovima s kojima su obitelji suočene, dužne su se prema Obiteljskom zakonu i načelu supsidijarnosti skrbiti za svoje roditelje i osigurati adekvatnu skrb i njegu.
5.Starije osobe su često usamljene. Kako to prevenirati, kako stariji mogu biti aktivniji u zajednici?
Sa starenjem dolazi do promjena funkcionalnih sposobnosti, ali i društvenog položaja starijih osoba. Promjene koje nastaju tiču se zdravstvenog stanja, slabljenja organizma i kognitivnih funkcija. Uz navedene promjene ide i opadanje intenziteta društvenog života koje se manifestira manjkom participacije u društvenim aktivnostima i može rezultirati izolacijom starijih osoba. Preporuka starijim osobama je, da koliko god dugo mogu, da ostanu aktivni i uključeni u događanja u lokalnoj zajednici.
Aktivno sudjelovanje u aktivnostima izravno utječe na blagostanje, na osjećaj vrijednosti i važnosti u društvu. Informirajte se i upoznajte s mogućnošću uključivanja u udruženja umirovljenika, u sportsko-rekreativne, kulturno-zabavne i kreativne aktivnosti u svojoj lokalnoj zajednici. Priključite se zajedničkim odlascima na izložbe ili slušanja zanimljivih putopisnih tribina u knjižnicama. Na taj način ćete osjećati povezanost sa svojom lokalnom zajednicom, ali i stjecati prijatelje koji će primijetiti promjene koje se kod vas događaju, koji će vas nazvati ukoliko vas nema na dogovorenim aktivnostima, koji će primijetiti ukoliko ste dulje vrijeme anksiozni, depresivni ili često idete liječniku te vas nazvati i pružiti vam pomoć i podršku.
Jedna od vrijednosti osoba starije dobi je i ogromno životno iskustvo i znanje koje imate. Kako biste dodatno obogatili svoje umirovljeničke dane uključite se volonterski u lokalnu zajednicu te pružite svoja znanja i vještine na korist svojoj društvenoj zajednici, uključite se u aktivnosti koje su primjerene vašim interesima i sposobnostima.
Osobe koje nisu u mogućnosti izaći iz svojih stanove mogu svoju usamljenost smanjiti ostvarujući kontakte s bližnjima telefonom, vidjeti svoje bližnje koristeći društvene mreže i razgovarati s njima. Također, možete pozvati susjede na kavu i čaj ili se raspitati u svom okruženju postoji li mogućnost dolaska volontera preko udruga ili Crkve koji će doći pomoći vam i skratiti vam vrijeme. Ukoliko imate problema kao što su problemi osamljenosti, tugovanja, depresije, anksioznosti... zatražite razgovor sa stručnjacima jer zdravlje čovjeka ovisi i o njegovom mentalnom zdravlju.
6.Koliko doista brinemo za starije i nemoćne osobe i koliko im pomažemo? Koliko su starije osobe diskriminirane i izložene ismijavanju, porugama, koliko ih se tretira kao da su djeca, koliko ih se danas poštuje..?
U prošlim vremenima ljudi su gajili veliko poštovanje prema starijim osobama, dok se danas nerijetko manje cijene, uglavnom zbog materijalnih interesa kojima je važnija čovjekova neposredna korisnost i učinkovitost. Takvo stajalište često je podcjenjivačko prema osobama starije životne dobi pa se stoga starije osobe i same pitaju je li njihovo postojanje još korisno. Važno je podržavati uvjerenje da je dužnost svakoga od nas (od najranije dobi) poštovati i uvažavati starije osobe i unatoč njihovoj smanjenoj snazi dopustiti im da se osjećaju ravnopravnim sudionicima društva.
Stariji ljudi imaju znanja, iskustva i vještine, ali i potencijal za prijenos iskustva na mlade naraštaje, što je neprocjenjivo za napredak društva u kojem živimo. Treba poticati i podržati svako nastojanje države i civilnog sektora i obitelji koja će omogućiti starijim osobama da mogu prenositi svoja iskustva i znanje mlađima te da se osjećaju korisno i voljeno. Naročito je važno da svi pokažemo zahvalnost i brigu za starije osobe ali i da im omogućimo sretnu starost jer to zaslužuju.
7. Kakva je sada situacija, u vrijeme korone?
Osobe starije životne dobi su jedna od kategorija ljudi koja je posebno osjetljiva i trebala bi biti zaštićena. Starijim osobama je jako važna komunikacija s djecom i unucima i njihovo posjećivanje, što je sada u vrijeme pandemije Covida 19 otežano. Unatoč zabrani posjeta i bliskih kontakata sa starijim osobama, zahvaljujući modernim tehnologijama i telefonima, starije se osobe mogu čuti sa svojim bližnjima, a i vidjeti video pozivom jer znamo da vidjeti dragu osobu znači više od bilo kakvih riječi. Također je važno da, s obzirom na svoje mogućnosti i zdravstveno stanje, nastave s normalnim kućanskim aktivnostima, da ne zaborave na tjelesnu aktivnost (istezanja, hodanje). Ako postoje uvjeti, da prošeću po svježem zraku bez kontakta s drugim osobama. Važno je organizirati svoje vrijeme tako da rade ono što ih veseli i što mogu s obzirom na psihofizičku sposobnost (čitanje, rješavanje križaljki, štrikanje, heklanje….) održavajte kontakte sa svojim bližnjima, prijateljima, susjedima mobitelom i telefonom.
Razgovor sa stručnom osobom mnogima pomaže. Savjeti i preporuke stručnjaka i psihologa mogu značajno olakšati situaciju i smanjiti razinu tjeskobe. Nazovite stručnjake za mentalno zdravlje i posavjetujte se s njima.
8. Kakve su vaše poruke? kako se trebamo odnositi prema starijoj populaciji?
Ukoliko ste doživjeli neki od oblika zlostavljanja, znajte da niste krivi za nasilje koje je počinjeno nad vama. Bez obzira koliko ste zbog svoje bolesti, ranjivosti ili zbog nedostatnih financijskih sredstava možda ovisni o pomoći drugih, ne zaslužujete da vas maltretiraju. Nema opravdanja za zlostavljanje i zanemarivanje.
Medijskim kampanjama na nacionalnoj razini potrebno je kontinuirano informirati starije osobe i građane o vrstama nasilja nad starijim osobama, o načinima sprječavanja nasilja te kako pomoći onima koji su postali žrtve nasilja. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku izradilo je protokol kojim propisuje prepoznavanje vrste nasilja, ulogu stručnjaka u pomoći žrtvi, ali i koja su prava žrtve nasilja u postupku prijave i vođenja postupka protiv zlostavljača.
Za postupanje u slučaju nasilja nad starijim osobama nadležni su Policija, Državno odvjetništvo i Centar za socijalnu skrb. Svi stručnjaci, službene osobe, liječnici, stručnjaci u Centrima za socijalnu skrb, udrugama i vjerskim zajednicama dužni su prijaviti zlostavljanje nad starijim osobama kako bi se moglo pravovremeno intervenirati, te pružiti neposrednu psihosocijalnu pomoć starijoj osobi u cilju zaštite od nasilja.
Starije osobe često ne prijavljuju nasilje dijelom zbog nedovoljne informiranosti o tome što nasilje zapravo jest te kako mogu potražiti pomoć i zaštitu. Ali i dijelom jer su obeshrabreni, boje se osvete ili se jednostavno osjećaju bespomoćnima. Također, sram i strah da će prijava utjecati na druge članove obitelji te ih izložiti progonu, često su razlozi neprijavljivanja. Stoga je nužno poslušati stariju osobu ili osobu koja o njoj skrbi i reagirati čim postoji i najmanja sumnja na zlostavljanje.
Više informacija o prevenciji nasilja nad starijim osobama, ali i o zaštiti od zlostavljanja te kome se obratiti za pomoć možete dobiti na Internet stranici Centra za edukaciju i savjetovanje Sunce: www.ti-si-sunce.hr kao i na broj mobitela: 092 1710 140.
Hitovi: 106